I dok EU strepi od energetske krize izazvane manjkom prirodnog plina u podzemnim skladištima i smanjenom opskrbom LNG-a, kao i posljedičnog povećanja cijena plina za industrijske potrošače i domaćinstva, ali i cijena električne energije, neke od zemalja članica nemaju takve brige. Prije svega one koje imaju potpisane dugoročne sporazume o isporukama „plavog energenta“ s ruskim Gazpromom.
Tako Budimpešta 27. rujna očekuje dolazak predsjednika uprave “Gazproma” Alekseja Millera radi potpisivanja dugoročnog ugovora o isporuci ruskog plina Mađarskoj, izjavio je u intervjuu za RIA Novosti mađarski ministara vanjskih poslova Peter Sziyarto. “On će stići u ponedjeljak i potpisati dugoročni ugovor o plinu”, rekao je Sziyjarto na marginama Glavne skupštine UN-a koja se održava ovih dana. Prema njegovim riječima, govorimo o ugovoru s Gazpromom za opskrbu Mađarske s 4,5 milijardi kubičnih metara plina godišnje u sljedećih 15 godina.
Kada je u pitanju energetike i opskrba EU plinom, ovoj vijesti treba dodati i onu, prema kojoj je Armin Laschet, kandidat za kancelara Savezne Republike Njemačke iz bloka CDU/CSU, izrazio potporu puštanju u rad plinovoda Sjeverni tok 2. U programu televizije ARD političar je potvrdno odgovorio na pitanje treba li projekt pustiti u rad. Istodobno je naglasio potrebu za “geopolitičkim jamstvima” kako taj plinovod neće imati negativan utjecaj na Ukrajinu. “Ako Rusija to dovede u pitanje, projekt će se odmah zaustaviti”, dodao je tijekom rasprave s drugim kandidatima. Ranije istog dana, kandidatkinja za njemačku kancelarku iz stranke Unija 90/Zeleni, Annalena Berbock izjavila je da Rusija trenutno “nerado” opskrbljuje Europu plinom kako bi povećala politički pritisak i ubrzala pokretanje plinovoda Sjeverni tok 2.
Komentari
