ČAROBNA RIJEKA DRAVA! Izvire u Dolomitima, a njezina moćna snaga Hrvatsku opskrbljuje energijom i čuva bioraznolikost. Evo kako je sve to moguće postići istovremeno!

Proizvodnja energije iz okoliša i očuvanje tog istog okoliša – nije li to savršena kombinacija temeljena na načelu održivosti koje jedino može doprinijeti planu da našim potomcima predamo planet u stanju u kojem smo ga naslijedili, pa čak i u boljem stanju – jer i to je moguće.

Gledajući iz perspektive naše zemlje, prekrasne Hrvatske, možemo navesti niz primjera koji pokazuju kako povećati proizvodnju energije putem obnovljivih izvora jer imamo prirodnih prednosti ‘za poželjeti’. Bura na Jadranu savšena je za vjetroelektrane, obilje sunca u kojima su okupani otoci priziva postavljanje sunčanih elektrana, a vodno bogatstvo, koje svojim obiljem često stvara velike štete izazivajući poplave može se ukrotiti hidroelektranama.

Upravo su ove posljednje izuzetno zanimljive jer za razliku od vjetroelektrana i sunčanih elektrana, upravo hidroelektrane imaju više namjena – osim proizvodnje električne energije iz obnovljivog izvora imaju i vrlo važnu ulogu u zaštiti od poplava i razvoju lokalne zajednice. Za primjer ćemo uzeti rijeku Dravu koja izvire u Dolomitima u Italiji, protječe kroz Austriju i Sloveniju te kod Aljmaša u Hrvatskoj utječe u Dunav.

Zaštita od poplava, očuvanje zaštićenih vrsta

Drava je u prošlosti često plavila, posebice početkom ljeta, uslijed otapanja snijega i leda, a njezino izlijevanje iz korita predstavljalo je stalnu opasnost naseljima i obrađenom poljoprivrednom zemljištu uz rijeku, što danas pamte samo najstariji stanovnici ovih krajeva.

Dostupni pisani podaci o plavljenju rijeke Drave spominju, primjerice, velike poplave i javne radove na podizanju obrambenih nasipa uz rijeku Dravu kod Varaždina, o čemu se raspravljalo na sjednicama hrvatskoga Sabora u Varaždinu i Zagrebu još u XVII stoljeću.





Nakon poplave grada Varaždina i okolnih naselja u rujnu 1965. godine rodila se ideja o sustavnoj zaštiti ovog područja izgradnjom akumulacijskih hidroelektrana koje bi, uz proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, štitile stanovništvo i poljoprivredne površine, kao što su učinile i uzvodne zemlje: Slovenija i Austrija. Drava je zbog svojeg vodnog režima izuzetno povoljna za energetsko korištenje pa su na njoj izgrađene ukupno 22 hidroelektrane: 11 u Austriji, 8 u Sloveniji, 3 u Hrvatskoj (HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava).

Sustav nasipa i brana štiti okolno područje od poplava tako da se velike vode kontrolirano provode kroz akumulacijska jezera te derivacijske kanale i stara korita. Poplave nisu samo prijetnja stanovništvu, već i okolnim livadama, oranicama i šumarcima na kojima žive rijetke i zaštićene vrste. Plavljenjem rijeke životinje ostaju bez staništa, a riba zaostaje po šumarcima i oranicama. Tako hidroelektrane na Dravi dokazuju da energetika može uskladiti proizvodnju i ekologiju, vodeći računa o zaštićenim i ugroženim vrstama na svom području.

HE Varaždin (Foto: HEP)

Nova vodena staništa





Zanimljivo je da akumulacijska jezera predstavljaju nova vodena staništa, a dio područja uz rijeku Dravu preoblikovan je u čak tri takva jezera. Njihova područja obilježava visoka biološka i krajobrazna raznolikost s posebno značajnim vlažnim staništima koja spadaju među najugroženija u Europi te su zaštićena na nacionalnoj i europskoj razini, tako da je područje uz rijeku Muru i Dravu prepoznato kao ekološki vrijedno stanište te je postalo sastavnim dijelom Regionalnog parka Mura-Drava, ali i NATURA 2000 područje.

Na tom području postoje HEP-ove hidroelektrane Varaždin, Čakovec i Dubrava, a da brinu o zaštiti prirode, dokazuju kanali i jezera koji su postali dio NATURA područja, i to kao međunarodno važno područje očuvanja značajno za ptice (POP) i područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS).

Na ovom primjeru se jasno vidi kako je zapravo moguće uskladiti proizvodnju energije s očuvanjem okoliša i bioraznolikosti. Više od tridesetak godina planiranja, gradnje i brižnog održavanja vodenog ekosustava i njegove bioraznolikosti, koji je do tada predstavljao prijetnju okolnom stanovništvu, dokazuju da je održiv razvoj implementiran u poslovanje ovih hrvatskih hidroelektrana.
Akumulacijska jezera su tako postala zimovališta i staništa mnogim zaštićenim ptičjim vrstama, a u ekološkoj mreži se jezera navode kao staništa male prutke, vodomara, brezovog zviždaka, čaplji i pataka.

Okolina jezera mjestimično je zarasla u šaš, što predstavlja primamljivo, sigurno sklonište i gnjezdište ptica močvarica pa crnu lisku, patke, riječne galebove i labudove tamo možemo vidjeti tijekom cijele godine. Akumulacije svojim tršćacima i bogatim ribljim fondom predstavljaju važno zimovalište za brojne selidbene (negnijezdeće) vrste ptica, dok bogatstvo ornitološke faune govori da su jezera postala značajno hranilište i zimovalište ptica močvarica. Promatrači ptica i ornitolozi tako mogu nesmetano proučavati i prebrojavati bogatstvo ornitofaune.

HE Dubrava (Foto: HEP)

Otočić za ptice u akumulaciji HE Varaždin

U samoj akumulaciji HE Varaždin, u ožujku 2015. izgrađen je otok za ptice, a već u svibnju iste godine na otočiću su se počele gnijezditi ptice. Otočić je izgrađen prema preporukama ornitologa udruge BIOM koja vrši stalni monitoring gnježđenja, a i čiste otočić od obraštaja, jer za razliku od uvriježenog mišljenja da ptice jaja skrivaju, neke ih polažu samo na očišćenim površinama.

Prema podacima Vedrana Lucića iz udruge BIOM, u svibnju 2016. godine na otočiću je zabilježeno sedam aktivnih gnijezda riječnog galeba (Larus ridibundus) te 80 gnijezda crvenokljunih čigri (Sterna hirundo). Crvenokljuna i mala čigra u Hrvatskoj su strogo zaštićene, gnijezde se uz morsku obalu i na rijekama Dravi i Savi, šljunčarama, akumulacijama s pješčanim i šljunkovitim otocima te sprudovima. HEP je iz akumulacije maknuo i bespravno sagrađene lovačke čeke na koje su udruge BIOM i DOPPS ukazivale kao problem.

Hidroelektrane i njihov doprinos lokalnoj zajednici

Oni koji ne žive uz hidroelektrane, a takvih je većina u Hrvatskoj, malo znaju o njihovom doprinosu lokalnoj zajednici. Naime, osim obrane od poplava, akumulacijska jezera i kanali služe za navodnjavanje okolnog poljoprivrednog zemljišta, odvodnju, vodoopskrbu, šport, turizam, ribolov, rekreaciju i edukaciju.

Reguliranje turističko–rekreativnih aktivnosti jedna su od mjera zaštite za područja ekološke mreže, značajna staništa za vrste i ptice. Velik broj ljudi na zaštićenom području, uništavanje šaša i šumaraka, bespravna gradnja, ne pridonose njegovoj raznolikosti i očuvanju. Međutim, pravilno osmišljena eko–turistička ponuda može pomoći gospodarskom i turističkom razvoju krajeva uz Dravu.

Kajakaške staze, zmajarski klub, biciklističke staze, šetnice i druge sportsko-rekreacijske aktivnosti uz sve dravske hidroelektrane, bioraznolikost prirodnih i sekundarnih umjetnih vodenih ekosustava pridonose prezentaciji turističke ponude i prepoznatljivosti identiteta područja uz rijeku Dravu. Lokalni športsko ribolovni klubovi organiziraju međunarodna natjecanja, kao što je Međunarodni kup međimurske pastrve – Alpe Adria, Svjetsko prvenstvo u Lovu ribe udicom na plovak, što predstavlja najveću nagradu vrijednim ribolovcima koji postižu vrhunske rezultate i treniraju na kanalima hidroelektrana.

HE Čakovec (Foto: HEP)

Bogatstvo života uz hidroelektrane

Od izgradnje hidroelektrana sustavno se prati fizikalno-kemijsko, biološko i ihtiološko stanje voda, kako bi se na vrijeme uočile značajne promjene. Tridesetogodišnje praćenje stanja riba u ovom dijelu Drave pokazuje da na području hidroenergetskog sustava živi ukupno 56 vrsta riba, a ujedno i predstavlja najistraženiju dionicu rijeke Drave u Hrvatskoj.

Mjere zaštite riba su očuvanje prirodnih mrijesnih područja i staništa gdje se ribe razmnožavaju te posebno regulacija razine vode na mrijesnim područjima za vrijeme mrijesta, inkubacije i ranog razvoja ličinaka. Tu je ključna uska suradnja sa športskim ribolovnim društvima koja gospodare ovim područjem. Ribolovci su stalno prisutni uz rijeku Dravu te prvi uoče i dojavljuju sve promjene u vodenom ekosustavu, stoga je i suradnja s ljudima na terenu od izuzetne važnosti za praćenje stanja vodenog ekosustava.

Na nasipima akumulacija nalaze se livade košanice koje se i održavaju kao takvo stanište, omogućivši zaštitu i opstanak rijetkih i ugroženih vrsta flore.

Akumulacija HE Dubrava, čiji se atraktivan uzvodni dio nalazi neposredno uz grad Prelog, postala je prepoznatljiva lokacija za organizaciju niza sportsko-rekreacijskih, ali i drugih aktivnosti vezanih uz turističku ponudu. Grad Prelog i Turistička zajednica Grada prepoznali su akumulaciju HE Dubrava kao bazu razvojne perspektive kontinentalnog turizma jer prostor uz akumulaciju nudi brojne mogućnosti za različite sportsko-rekreacijske (šetalište, biciklističke staze, lov, ribolov, nautika, sportovi na vodi) i turističke sadržaje.

Uz objekte hidroelektrana nerijetko noću nailazimo na vidru, sisavca lutalicu, koji ovdje nalazi sigurno stanište daleko od svakodnevnih ljudskih aktivnosti. Bogatstvo riba, ali i školjkaša koje nalazimo u ovom vodenom ekosustavu održavaju stalnu prisutnost vidri. Dabar, vrsta reintroducirana u Hrvatskoj 1998. godine, novi je stanovnik hidroenergetskog sustava na Dravi. Zaštita dabra, kao i zaštita od dabrovih aktivnosti na hidroenergetskim objektima usmjerena je na identifikaciju i praćenje staništa, a u suradnji sa Šumarskim fakultetom i na zaštitu objekata od dabrovih aktivnosti.

Komentari

komentar

You may also like