Gazprom će koristiti „Sjeverni tok 2“ za opskrbu ruskih regija plinom

Gazprom je odlučio koristiti ruske kopnene objekte baltičkog plinovoda Sjeverni tok 2 za opskrbu plinom sjeverozapada Ruske Federacije, priopćila je u četvrtak ta ruska energetska tvrtka a prenose ruski državni mediji.

Plinovod je izgrađen za isporuke plina u Njemačku i dalje u EU kroz Baltičko more, ali “trenutačno se morski plinovod Sjeverni tok 2 ne koristi”.

Ranije je Njemačka blokirala pokretanje plinovoda, ali ako se predomisli, tada se “može pustiti u rad samo jedna cijev sa 100% opterećenjem”. “Početak puštanja u rad druge cijevi plinovoda vjerojatno neće biti prije 2028. godine”, objavio je Gazprom na svom Telegram kanalu.

Sam plinovod izgrađen je paralelno s već operativnim plinovodom Sjeverni tok (1) i istih je gabarita i kapaciteta. Sastoji se od dviju cijevi duljine od 1230 kilometara (svaka) koje se dnom Baltičkog mora protežu od ruske luke Ust-Luga u Lenjingradskoj regiji (Finski zaljev) do prihvatnog mjesta u njemačkom Greifswaldu

Ulagači u taj, sada od Njemačke zaustavljen projekt, bili su: Gazprom (50%), dok je preostalih 50% u dionicama od po 10%, odnosno po 750 milijuna eura, imalo pet europskih energetskih tvrtki – dvije njemačke – Wintershall Dea i Uniper, austrijski OMV, anglo-nizozemski Shell i francuski Engie.

Ukupni kapacitet plinovoda je 55 milijardi kubika godišnje.




Nakon tehničkog pregleda u jesen prošle godine, Gazprom je plinom napunio jednu od dviju cijevi novoizgrađenog plinovoda, očekujući njemački prihvat istog u kontekstu visokih cijena plina na europskom tržištu koje su počele rasti enormnom brzinom na europskom spot tržištu još od lip ja prošle godine. Međutim, njemački mrežni regulator neočekivano je, uoči njemačkih izbora, početkom listopada odgodio donošenje odluke o odobravanju licence za početak eksploatacije Sjevernog toka 2 „ne prije veljače 2022. g.“.

Kako je 24. veljače počela ruska vojna intervencija u Ukrajini, nova njemačka vlada na čelu s kancelarom Olafom Scholzom  donijela je odluku o zabrani rada Sjevernog toka 2.





Treba podsjetiti kako je prijašnja njemačka vlada kancelarke Angele Merkel vodila „tvrdu“ politiku prema Washingtonu po pitanju Sjevernog toka 2 i nije od njega željela odustati, smatrajući ga ključnim projektom za dugoročnu energetsku stabilnost Njemačke ali i Europske unije. Washington je je, podsjetimo, godinama vršio neviđen pritisak na Berlin (još od dolaska na vlast Trumpove administracije) da od tog plinovoda odustane u ime geopoltičkih i sigurnosnih razloga, navodeći kako će američki ukapljeni plin (LNG) moći kompenzirati ruske isporuke.

 

Komentari

komentar




You may also like