Srbija grabi prema energetskoj integraciji s Rusijom, ali i ne samo s njom

Izgradnja plinske kompresorske stanice Velika Plana na srpskoj dionici ruskog plinovoda Turski tok trebala bi biti dovršena do 1. listopada 2021. godine – izjavio je srpski predsjednik Aleksandar Vučić. Sada je stanica završena 87,4%, a kasnije će opskrbljivati ​​plinom istočni dio te zemlje.

“Godinama smo čekali tako velike infrastrukturne projekte, a plinovod je nesumnjivo jedan od najvažnijih. Ovo je velika stvar za Srbiju!”, izjavio je srpski čelnik.

Spomenuti ruski plinovod, odnosno njegova druga – europska cijev (prva je namijenjena za tursko tržište i već je posve operativna), isporučivat će ​​ukupno gledano više od 12 milijardi kubnih metara plina, što će Srbiji dati priliku zaraditi na tranzitu „plavog energenta“ prema Mađarskoj. Istodobno, puštanje u rad srpskog dijela plinovoda omogućit će Beogradu smanjenje troškova transporta plina s 48 dolara na 12-14 dolara po kubičnom metru. Ranije je Srbija ruski plin primala preko Ukrajine i Mađarske.

Ruski veleposlanik u Beogradu Aleksandar Botan-Kharchenko, ovom je prigodom izjavio kako ovaj projekt zadovoljava sve europske standarde i da „pokazuje spremnost Srbije da opskrbljuje plinom ne samo sebe, već i druge”.

Tijekom izgradnje srpskog kraka plinovoda korišteno je 190 tisuća tona cijevi velikog promjera; Izgrađeno je 12 riječnih prijelaza (uključujući Dunav) u duljini od 1,4 kilometara, objavio je Eadaily.

Ovdje treba podsjetiti na naš tekst od 24. svibnja, koji, kada ga se promatra uz predmetnu vijest, najbolje ukazuje kako Srbija igra uspješnu vanjskopolitičku i energetsku igru – surađujući istodobno i s Rusijom i s EU. Zapravo, koliko god to običnom čitatelju naizgled izgledalo čudno, Beograd znalački koristi svoje „nečlanstvo“ u EU (kojem formalno teži i što želi i sam Bruxelles nakon ispunjenja zadanih kriterija od strane Srbije) i ostvaruje svoje – u ovom slučaju energetske interese, što će mu osigurati ne samo dovoljne količine prirodnog plina za sebe u budućnosti, već će Srbiju pozicionirati kao bitnog tranzitnog igrača na energetskoj karti Europe.




Naime, Europska investicijska banka – EIB  Srbiji će dodijeliti 25 milijuna eura za izgradnju interkonektora između Bugarske i Srbije, kojim će u zemlju stizati ukapljeni plin iz Grčke (LNG terminal u Alexandroupolisu na sjeveru Grčke), kao i kaspijski plin iz Azerbajdžana kroz europski Južni plinski koridor (konkurenti Turskom toku, op.GN.). U međuvremenu, Srbija trenutačno prima plin jedino iz plinovoda Turski tok (njegovu rutu kroz Bugarsku i Srbiju te dvije zemlje nazivaju Balkanski plinovod), paralelno s kojim će biti postavljena nova veza.

Srbija od EU dobila novce za izgradnju konkurenta ruskom plinovodu “Turski tok”





Komentari

komentar

You may also like