SUNCE KAO VODEĆI IZVOR ENERGIJE! HEP do 2030. godine ima jasan cilj!

Tijekom povijesti nailazimo na niz primjera iskorištavanja energije Sunca, a s pojavom solarnih ćelija, kolektora i elektrana, to postaje naša budućnost. Sunčane ili fotonaponske elektrane su sve značajniji obnovljivi izvori energije koji koriste izravnu sunčevu svjetlost za pretvorbu u električnu energiju.

Kao osnovni element za tu pretvorbu koriste se fotonaponski (solarni) paneli za koje je karakteristično da proizvode istosmjernu energiju te ih je potrebno povezati u sustav fotonaponske elektrane. Pri tom se istosmjerna energija više povezanih panela pretvara i isporučuje u izmjenični elektroenergetski sustav. Fotonaponske elektrane mogu biti veličine dijela krova neke zgrade, ali mogu biti postavljene i na većim površinama u prostoru te, sukladno, veće snage.

Vizija Europe do 2050. godine

Europska komisija donijela je Zeleni plan s ciljem da Europa do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent. To je veliki izazov, ali i prilika za sve države članice Europske unije. Hrvatska je već danas u vrhu država EU-a prema udjelu obnovljivih izvora energija u bruto finalnoj potrošnji energije. Prema publiciranim podacima Eurostata za 2019. godinu, udjel obnovljivih izvora energije u ukupnoj bruto potrošnji električne energije u Hrvatskoj iznosio je 28,5 posto, po čemu se Hrvatska nalazi na osmom mjestu u Europskoj uniji.

Promatra li se samo domaća proizvodnja električne energije, taj je postotak još znatno viši. Prema podacima objavljenima u publikaciji ‘Energija u Hrvatskoj 2019.’, koju je izradio Energetski institut Hrvoje Požar, ukupna proizvodnja električne energije u Republici Hrvatskoj u 2019. godini iznosila je 12.760,3 GWh, pri čemu je iz obnovljivih izvora energije, uključujući i velike hidroelektrane, proizvedeno oko 66,2 posto. U tom postotku velike hidroelektrane sudjelovale su s 46,5 posto, a 19,7 posto električne energije proizvedeno je iz ostalih obnovljivih izvora poput energije vjetra, malih hidroelektrana, biomase, geotermalne energije, bioplina i fotonaponskog sustava.




Foto: HEP

Sunčane elektrane u Hrvatskoj

Investicijski ciklus u sunčane elektrane HEP je pokrenuo početkom 2019. godine preuzimanjem SE Kaštelir u radu. U rujnu prošle godine u rad je puštena Sunčana elektrana Vis, priključne snage 3,5 MW, prva velika sunčana elektrana na otocima, a u pokusnom radu su elektrane Marići i Kaštelir 2 u Istri.

Pred završetkom izgradnje su elektrane kod Stankovaca i Obrovca, koja će s priključnom snagom od 7,35 MW biti najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj, a sredinom ove godine proradit će i sunčana elektrana Vrlika jug u radnoj zoni Kosore, snage 2,1 MW. U izgradnji je i sunčana elektrana Cres kod Orleca snage 6,5 MW. Ukupna vrijednost ovog prvog HEP-ovog ciklusa ulaganja u sunčane elektrane iznosi gotovo 200 milijuna kuna.





Uz to treba dodati i 11 elektrana ukupne snage 120 MW koje će HEP izgraditi u suradnji s općinama i gradovima, na temelju provedenog javnog poziva i u skladu s načelima suradnje s dionicima kao važnog elementa za provedu Europskog zelenog plana.

Velika ulaganja u obnovljive izvore energije

U ovom trenutku HEP u različitim fazama razvoja ima oko 50 projekata obnovljivih izvora energije. Od projekata sunčanih elektrana ističe se SE Korlat, snage 75 MW i procijenjene investicijske vrijednosti oko 520 milijuna kuna, koja će se izgraditi neposredno uz prvu HEP-ovu vjetroelektranu od 58 MW, vrijednu 500 milijuna kuna, koja je krajem travnja puštena u rad. U tijeku je i razvoj nekoliko drugih projekata vjetroelektrana. Važno je napomenuti kako je HEP, s ciljem smanjenja vlastite potrošnje energije, još 2013. godine započeo s postavljanjem sunčanih elektrana na krovove vlastitih poslovnih zgrada te danas u sustavu HEP-a postoji više od 60 integriranih fotonaponskih elektrana.

Do 2030. godine HEP tako planira dobiti 1.500 MW nove snage, od čega u vjetroelektranama 350 MW, a jednako toliko i u sunčanim elektranama. Realizacija obnovljivog scenarija do 2030. godine povećat će, u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima, udio obnovljivih izvora energije u proizvodnom portfelju HEP-a za 50 posto te proizvodnju iz obnovljivih izvora sa sadašnjih šest na devet milijardi kWh godišnje.




Komentari

komentar

You may also like