Erdogan upozorava na grčkom jeziku: “Ne šalim se” oko toga da morate demilitarizirati otoke

Turske je, prema nedavnim riječima predsjednika Erdogana najavila odlučnost da zaštiti svoja prava u Egejskom moru. Tvrdi da je Grčka nastavila svoje provokativne poteze kršeći međunarodne sporazume o nevojnim statusima otoka u regiji naoružavši ukupno 21 otok od 1960-ih, piše turski medij Ahval.

Erdogan je u četvrtak upozorio Grčku da demilitarizira otoke u Egejskom moru, rekavši da se “ne šali” te je upozorenje objavio preko Twittera na grčkom i engleskom jeziku. Riječ je o značajnom zaoštravanju retorike između povijesnih rivala.

“Očekujemo da Grčka prestane s militarizacijom otoka koji imaju nevojni status i da djeluje u skladu s međunarodnim sporazumima”, rekao je Erdogan posljednjeg dana vojnih vježbi koje se održavaju u blizini Izmira, na turskoj obali Egejskog mora te je zaprijetio: “Ne šalim se, govorim ozbiljno. Moja nacija je odlučna”.

Turska kaže kako Grčka gradi vojnu infrastrukturu kršeći ugovore koji jamče nenaoružani status egejskih otoka. Ankara tvrdi se da su otoci ustupljeni Grčkoj pod uvjetom da su ostanu demilitarizirani. Atena, pak, tvrdi da se otoci, koji se nalaze u neposrednoj blizini velike turske desantne flote, ne mogu ostati nebranjeni. Počevši od Londonskog ugovora 1913. militarizacija istočnoegejskih otoka je ograničena, a njihov demilitarizirani status potvrđen je potpisivanjem Ugovora iz Lausanne 1923. Pakt iz Lausanne uspostavio je političku ravnotežu između dviju zemalja usklađivanjem vitalnih interesa, uključujući i one u Egejskom moru. Pariškim ugovorom iz 1947., kojim su otoci arhipelaga Dodekanez od Italije prepušteni Grčkoj, također je potvrđen njihov demilitarizirani status.

Od 1960-ih, 21 od 23 otoka s nevojnim statusom Grčka je naoružala, piše turski medij. Među naoružanim otocima su Kreta, Lemnos, Chios, Samos, Kos, Rodos i Lezbos. Turska je u dva diplomatska pisma obavijestila Ujedinjene narode da je status demilitarizacije otoka prekršen. Posljednji apel UN-u je Ankara poslala prošlog mjeseca. Ankara je nabrojala 953 prekršaja ove godine od strane Grčke s vojnim plovilima i zrakoplovima. Grčka, s druge strane, optužuje Tursku na prelete borbenim avionima kroz njihov zračni prostor.

Ove dvije “saveznice” u NATO-u su u sukobu oko brojnih pitanja, uključujući konkurentne zahtjeve za teritorijalno jurisdikcijom u istočnom Mediteranu, preklapajuće zahtjeve oko morskih granica, zračnog prostora, energijom, etnički podijeljenim otokom Ciparom, statusom otoka u Egejskom moru te oko ilegalne migracije. Dvije su zemlje tri puta bile blizu rata u posljednjih pola stoljeća, posljednji put 1996. zbog prava nad nenaseljenim otočićem u istočnom Egeju. No, Ankara nedavno dovodi u pitanje suverenitet Grčke nad velikim i naseljenim grčkim otocima: Rodosom, Kosom i Lezbosom.





“Upozoravamo Grčku da se kloni snova, izjava i postupaka koji će dovesti do žaljenja, kao što je to bilo prije jednog stoljeća i da dođu sebi”, također je rekao Erdogan, misleći na poraz Grčke nakon trogodišnjeg rata prije sto godina nakon što je grčka vojska izvršila invaziju na zapadnu Tursku.

Grčka tvrdi da je Turska namjerno pogrešno protumačila sporazume i kaže da ima zakonske osnove za obranu nakon neprijateljskih akcija Ankare. Glasnogovornik grčke vlade Giannis Oikonomou komentirao je da je Erdoganov izbor grčkog jezika u objavi “značajan”. “Grčki je poznat kao jezik razuma, slobode i pravde”, rekao je i dodao: “Taktika koju je Turska odabrala ne spada ni u jednu od ovih kategorija”.

Turska više neće voditi razgovore na visokoj razini sa susjednom Grčkom, rekao je Erdogan prošlog tjedna. Prošle godine, nakon petogodišnje stanke, dvije članice NATO-a nastavile su razgovore kako bi riješile svoje razlike oko niza bilateralnih pitanja kao što su istraživanje fosilnih goriva u istočnom Mediteranu. Pregovori nisu urodili plodom. Atena zadnjih tjedana sve češće traži od EU da zauzme oštriji stav prema Turskoj.





Komentari

komentar

You may also like