Etiopija će u nedjelju početi proizvoditi električnu energiju iz svoje kontroverzne megabrane na Plavom Nilu, rekli su vladini dužnosnici za AFP.
Velika etiopska renesansna brana (GERD), koja bi trebala biti najveći hidroelektrični projekt u Africi, u središtu je regionalnog spora još od 2011. “Sutra će biti početak proizvodnje energije iz brane”, rekao je dužnosnik etiopske vlade danas. Drugi dužnosnik je potvrdio informaciju. Obojica su govorili pod uvjetom da ostanu anonimni jer prekretnica nije službeno objavljena. Nizvodni susjedi Etiopije- Egipat i Sudan branu smatraju prijetnjom zbog njihove ovisnosti o vodama Nila, dok Etiopija smatra da je ključna za njezinu energetsku politiku i razvoj.
Očekuje se da će projekt vrijedan 4,2 milijarde dolara proizvoditi više od 5000 megavata električne energije, što će više nego udvostručiti proizvodnju električne energije u Etiopiji. Etiopija je u početku planirala proizvodnju od oko 6500 megavata, ali je kasnije smanjila svoj cilj. “Novo proizvedena električna energija iz GERD-a mogla bi pomoći u oživljavanju gospodarstva koje je uništeno zbog smrtonosnog rata, rastućih cijena goriva i pandemije Covid-19”, rekao je Addisu Lashitew iz Instituta Brookings u Washingtonu. Brana leži na rijeci Plavi Nil u regiji Benishangul-Gumuz u zapadnoj Etiopiji, nedaleko od granice sa Sudanom.
Pregovori oko brane vođeni pod pokroviteljstvom Afričke unije (AU) nisu uspjeli iznjedriti trosmjerni sporazum o punjenju i radu brane, a Kairo i Kartum su zahtijevali da Adis Abeba prestane puniti golem rezervoar dok se ne postigne takav dogovor. No, etiopski dužnosnici tvrde da je punjenje prirodni dio procesa izgradnje brane i da se ne može zaustaviti. Vijeće sigurnosti UN-a sastalo se prošlog srpnja kako bi raspravljalo o projektu, iako je Etiopija kasnije opisala sjednicu kao “beskorisnu”. U rujnu je Vijeće sigurnosti usvojilo izjavu kojom potiče Egipat, Etiopiju i Sudan da nastave pregovore pod pokroviteljstvom AU. Egipat polaže povijesno pravo na Nil koje datira iz sporazuma iz 1929. koji mu je dao pravo veta na građevinske projekte duž rijeke. Ugovor iz 1959. dao je Egiptu pravo na oko 66 posto riječnog toka, s 22 posto za Sudan. Ipak, Etiopija nije bila potpisnica tih sporazuma i ne smatra ih valjanima. Čelnici uključenih zemalja su koristili oštre riječi, a izrečene su i prijetnje ratom. Egipat i Sudan su u strahu da će donji tok Nila biti bitno slabiji zbog brane te da će im zbog toga patiti poljoprivreda. Osim toga, Nil je za Egipat povijesni simbol.
Proces punjenja golemog rezervoara GERD-a započeo je 2020. godine, a Etiopija je u srpnju te godine objavila da je postigla cilj od 4,9 milijardi kubnih metara. Ukupni kapacitet rezervoara je 74 milijarde kubnih metara. Prošlog srpnja Etiopija je rekla da je postigla taj cilj, što znači da ima dovoljno vode za početak proizvodnje energije, iako su neki stručnjaci doveli u sumnju te tvrdnje.
Komentari