Europska unija najavila je danas plan vrijedan 43 milijardi eura kako bi postala glavni proizvođač mikročipova i kako bi pokušala smanjiti svoju ovisnost o azijskim tržištima, piše AP.
Mikročipovi su danas postali jedna od najvažnijih “resursa” jer su bitni za proizvodnju većine elektroničkih uređaja: od vozila, bolničke opreme, mobitela, pa do modernog naoružanja. Blok od 27 nacija kreće ka jačanju svoje gospodarske neovisnosti u ovom sve bitnijem sektoru kroz novi Zakonom o čipovima. “Čipovi su u središtu globalne tehnološke utrke. Oni su, naravno, i temelj naših modernih ekonomija”, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. S druge strane Atlantika, Joe Biden traži 52 milijarde dolara za ulaganje u proizvodnju čipova u SAD-u.
Kako se gospodarstvo oporavlja, tako dolazi do zastoja u opskrbnom lancu za poluvodiče koji se koriste u proizvodnji čipova. U Europi su neki potrošači morali čekati i do godinu dana na servis automobila zbog nedostatka rezervnih dijelova. “Pandemija je također bolno razotkrila ranjivost opskrbnih lanaca”, rekla je von der Leyen. “Vidjeli smo da su cijele proizvodne linije zastale. Dok je potražnja bila sve veća, nismo mogli isporučiti dovoljno, uglavnom zbog nedostatka čipova”, dodala je.
Većina sićušnih mikročipova, koji djeluju kao “mozak” za sve od pametnih telefona do automobila, proizvode se u Aziji. Von der Leyen je rekla da će europski zakon o čipovima povezivati istraživanje, dizajn i testiranje te koordinirati ulaganja europskih država u ovaj sektor. Plan od 43 milijarde eura objedinjuje javna i privatna sredstva i omogućuje državnu pomoć za pokretanje velikih ulaganja. Sada zemlje EU-a imaju samo 9% globalnog tržišnog udjela poluvodiča, a Von der Leyen ga želi povećati na 20% do 2030. Budući da se očekuje da će se globalna tržišna proizvodnja otprilike udvostručiti tijekom istog vremena, “to u osnovi znači četverostruko povećanje naše napora”, rekla je.
Valja napomenuti da se i Kina uključila u ovu “utrku”. Dapače, neovisnost u proizvodnji čipova je trenutno možda i najbitniji politički cilj Kine, jer je to i dalje najjača ekonomska poluga moći koju Zapad ima nad Kinom. Rast kineske proizvodnje mikročipova je oko 30% na godišnjoj razini u posljednjih 5 godina. Kinesko državno vijeće je 2014. postavilo cilj da postane globalni lider u svim segmentima industrije poluvodiča do 2030. i od tada je Peking uložio više od 140 milijarde dolara u ovoj utrci. Ipak, najveće svjetske tvrtke su ovom segmentu industrije su američki Intel, tajvanski TMSC i južnokorejski Samsung. Dok Intel i Samsung uglavnom “sklapaju” uređaje, tajvanski TMSC samo proizvodi i izvozi mikročipove. TMSC čini to vrlo uspješno i radi veličinom najmanje čipove te je 2020. bio zadužen za proizvodnju čak 92% globalnog tržišta procesnih čipova od 5 nanometara (nm). Dakle, najzahtjevnija američka tehnološka proizvodnja je skoro potpuno ovisna o Tajvanu koji će ove godine početi prodavati najmanje mikročipove od 3 nm, dok je Kina tek počela s proizvodnjom čipova od 14 nm, pa će Pekingu trebati još neko vrijeme da sustigne Tajvan. Ovo je jedan i od glavnih razloga zašto je Tajvan toliko bitan i SAD-u i Kini i zašto “zveckaju” oružjem oko ovog otoka.
Komentari
