Europska unija osigurat će Kijevu 1,5 milijardi eura mjesečno 2023. godine za pomoć u upravljanju Ukrajinom dok se bori protiv invazije ruskih trupa, izjavila je u petak čelnica izvršne vlasti Europske unije, prenosi Reuters.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen obratila se nakon što je 27 nacionalnih čelnika EU-a u petak tijekom drugog dana samita u Bruxellesu raspravljalo o potpori Ukrajini, 240. dana ruskog rata protiv svog susjeda.
Navela je da je Europska unija Ukrajini ove godine dala 19 milijardi eura, ali da je samit usmjeren na 2023. godinu. “Vrlo je važno da Ukrajina ima predvidljiv i stabilan tijek prihoda”, rekla je, dodavši da je Kijev procijenio svoje mjesečne potrebe na 3-4 milijarde eura “za osnovno”.
Von der Leyen je na konferenciji za novinare navela da će EU od toga financirati 1,5 milijardi eura mjesečno, dok se ostatak očekuje od Sjedinjenih Američkih Država i međunarodnih institucija. “To će dati ukupno 18 milijardi za sljedeću godinu – iznos na koji Ukrajina može računati i koji može osigurati stabilan, pouzdan i predvidljiv protok prihoda.”
“Čisti terorizam”
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij obratio se čelnicima EU-a putem videoveze dan ranije, rekavši da su ruske rakete i iranske bespilotne letjelice oštetile trećinu ukrajinske energetske infrastrukture kako se približava zima.
“Rusija također izaziva novi val migracija Ukrajinaca u zemlje EU”, poručio je Zelenskij. “Ruski teror nad našim energetskim objektima ima za cilj stvoriti Ukrajini što više problema sa strujom i grijanjem ove jeseni i zime kako bi se što više Ukrajinaca preselilo u vaše zemlje.” Von der Leyen je rekla da EU također razmatra kako pomoći Ukrajini da ponovno uspostavi opskrbu vodom, strujom i električnom energijom.
Zelenskij je od EU-a zatražio sustave protuzračne i raketne obrane, kao i “nove snažne” sankcije Rusiji kao i Iranu zbog isporuke bespilotnih letjelica za upotrebu u ratu Moskvi. Europska unija zbog toga je već nametnula ograničene sankcije Iranu, ali zemlje članice EU-a podijeljene su oko toga da sada uvedu nove sankcije Rusiji. Poljska i tri baltičke države predložile su zabranu uvoza dijamanata iz Rusije i brže ukidanje trgovine čelikom, ali Belgija i Italija su među onima koji se protive tim koracima. Mađarska je općenito protiv sankcioniranja Rusije, dok su Njemačka i Francuska poručile da sadašnje mjere već idu daleko.
Predsjedavajući samita, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, rekao je da EU razmatra korištenje ruske imovine zamrznute pod sankcijama protiv Moskve za obnovu Ukrajine. Estonska premijerka Kaja Kallas rekla je da to iznosi oko 300 milijardi eura, iako su Berlin i drugi upozorili da bi zapljena imovine mogla biti nezakonita. Kallas je također stala uz Litvu u nastojanju da se uspostavi poseban međunarodni sud koji će suditi o mogućim ratnim zločinima počinjenim u Ukrajini, nešto oko čega je Nizozemska izrazila oprez. “Ovo je čisti terorizam”, rekao je Kallas o ruskom ratu.
Medij: Masovni napadi dronovima u Ukrajini nagovještavaju “budućnost ratovanja”
