Kreditne institucije u Europi namjeravaju udružiti snage kako bi pokrenule novu uslugu koja će se natjecati s PayPalom, Mastercardom, Visa, Googleom i Appleom. U projektu namjerava sudjelovati više od 30 najvećih europskih banaka i financijskih tvrtki.
“Pokušat će stvoriti platnog diva sposobnog poremetiti oligopol Visa i Mastercard”, piše Financial Times (FT).
Među tvrtkama koje razvijaju spomenutu uslugu su bankarski divovi Deutsche Bank, BNP Paribas, ING, UniCredit i Santander. One obrađuju više od polovice svih plaćanja u Europi.
“Ideja je stvoriti europskog prvaka u plaćanjima koji će se moći suprotstaviti PayPalu, Mastercardu, Visi, Googleu i Appleu”, objašnjava čelnik Europske inicijative za plaćanja (EPI) Joachim Schmalzl. Prema njegovim riječima, do danas je EPI već prikupio više od 30 milijuna eura za projekt.
Pretpostavlja se kako će uz pomoć europske platforme biti moguće plaćati putom interneta i u trgovinama, prenositi novac i podizati gotovinu s bankomata. Prve značajke ove usluge mogu se pokrenuti već 2022. godine.
Treba naglasiti kako kartična plaćanja u Europi sada uglavnom obrađuju američke tvrtke. Prema podacima EuroCommercea, koje navodi spomenuti FT, četiri od pet transakcija u Europi obrađuju Mastercard i Visa.
Podsjećam kako je nedavno iz ruskog državnog vrha stigla vijest kako ta zemlja, u slučaju daljnjeg američkog proširenja proturuskih sankcija razmatra obustavljanje djelatnosti američkih platnih instrumenata – Vise i Mastercarda, inače vrlo popularnih u Rusiji gdje djeluju već više desetljeća. Rusija je, također, prije nekoliko godina, ponukana daljnjim prijetnjama financijske prirode od strane Zapada zbog svoje uloge u ukrajinskoj krizi 2014.g., u uporabu uvela i svoju prvu platnu karticu Mir (kao alternative spomenutim američkim), kojom se već može plaćati u ograničenom broju svjetskih država (ali još ne i na Zapadu, što Moskva upravo sada želi osigurati i na prostoru EU).
Sve je ovo skupa samo još jedan dodatni pokazatelj koliko se svijet ubrzano mijenja i koliko su suprotstavljeni interesi ne samo između klasičnih ili tradicionalnih globalnih geopolitičkih suparnika u trokutu SAD-Rusija-Kina, već i u unutar moćnih igrača samog Zapada gdje mnogi od njih ne žele prepustiti upravljanje njihovim interesima isključivo Washingtonu. Osim na financijskom planu, takvih je unutar-zapadnih trvenja i u drugim ključnim sferama, od obrambenih pa do onih energetskih. Kod ovih posljednjih možda još i najviše – ne samo po pitanju tko će čije energente uvoziti i koristiti, već i po pitanju sudara interesa tradicionalnih proizvođača energije i onih alternativnih – proizvođača tzv. čiste ili zelene energije oko čega se u EU i pojedinim ključnim članicama, poput Francuske, vode doslovno prave bitke, s potpuno neizvjesnim krajnjim rezultatom.
