Jučer smo pisali o planu Europske Komisije “Spremni za 55” (Fit for 55) kojom bi se ubrzala zelena tranzicija na način koji će porezima dodatno opteretiti dio građana i industrija. Veći porezi na “ugljični otisak” će biti za brojne industrije u EU, porez će se primjenjivati na neke nove industrije, a oporezivat će se i uvoz jeftinijih proizvoda i energije izvan EU ukoliko je proizvodnja ekološki štetna. Europska Komisija povećala je cilj na 55% smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2035. u odnosu na emisije iz 1990. Raniji cilj je bio 40% do istog razdoblja.
Danas je HINA objavila konkretne smjernice i zahtjeve za Hrvatsku. Hrvatska bi do 2030. trebala smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 16.7% u odnosu na ispuštanja iz 90-tih. To je veliko povećanje zahtjeva jer je prijašnji cilj za Hrvatsku iz EU bio 7% smanjenja do 2030.
Novi zahtjevi nisu jednaki za sve države. Bogatije države i one koje su uspješnije u zelenoj tranziciji moraju smanjiti još više. Tako je, npr., novi zahtjev najmanji za Bugarsku (10% do 2030. s prethodnih 0%), a najveći za Švedsku i Luksemburg (50% do 2030. u odnosu na prethodnih 40%).
Države će, prema europskom sustavu ETS moći “kalkulirati” s emisijom plinova. Ukoliko u jednoj godini smanjenje bude veće od zacrtanog, tada će u idućoj godini ta država moć “prenijeti višak” i zagađivati više u idućoj godini. Osim toga, države članice moći će međusobno kupovati i prodavati emisije, s čime se postiže cilj na razini EU-a, a da pritom one države koje nisu dovoljno smanjile emisije plate onima koje su u tome bile bolje, prenosi HINA.
Novim prijedlogom zakona EU Komisija je uspostavila i socijalni fond za klimu. Njime bi se trebao subvencionirati dio tranzicije za dio stanovništva kojima je to teže, tj. koji će biti ugroženi promjenama i novim porezima. Pola sredstava će stizati iz zajedničke EU blagajne, dok će drugu polovicu subvencionirati država. Za Hrvatsku je namijenjeno 1,4 milijarde eura za razdoblje 2025.-2032. Cilj je pomagati građanima da ulažu u energetsku učinkovitost, nove sustave grijanja i hlađenja i čišću mobilnost. Da bi povukle sredstva iz toga fonda, države članice morat će izraditi precizne planove s mjerama kako će pomoći ugroženom stanovništvu za ulaganja u energetsku obnovu zgrada i za poticanje uporabe električnih automobila, piše HINA.
