Jučer se održao sastanak čelnika EU u Bruxellesu. Tema je bilo nekoliko. Angela Merkel i Emmanuel Macron su predložili obnavljanje prakse redovitih sastanka s ruskim predsjednikom.
Macron je tvrdio kako je dijalog s Rusijom “potreban za stabilnost europskog kontinenta” te da EU “ne može održavati samo reaktivnu logiku prema Rusiji”, prenosi DW.
“Prema mom mišljenju, mi kao EU, moramo tražiti direktni kontakt s Rusijom i ruskim predsjednikom.”- kazala je njemačkom parlamentu kancelarka Merkel. Ideju sastanka je podržao i austrijski kancelar Sebastian Kurz.
Da je dogovoren takav sastanak bio bi to prvi sastanak EU i Putina od siječnja 2014. Ipak, čelnici EU nisu pronašli zajednički jezik po pitanju odnosa s Rusijom. Protiv sastanka su bili čelnici baltičkih zemalja Litve, Estonije, Latvije i Poljske, ali i Nizozemske.
Latvijski premijer Krisjanis Karins rekao je da postoje “poteškoće” u izgradnji povjerenja s ruskom vladom. “Kremlj razumije politiku moći. Kremlj ne razumije dobronamjerne ustupke kao znak moći”- rekao ja Karins.
Predsjednik Litve Gitanas Nauseda tvrdi da nije vrijeme za sastanak s Putinom jer “ako se sastanemo bez ikakvih pozitivnih promjena od strane ponašanja Rusije, tada šaljemo lošu poruku. Meni se čini da želimo angažirati medvjeda da nema čuva vrč meda.”
Nizozemski premijer kategorički se odbija sastanak s Putinom zbog rušenja leta MH17 iznad Ukrajine u 2014. u kojem je živote izgubilo skoro 300 ljudi od kojih su većina Nizozemci.
Zanimljivo je da su protiv diplomatskog pribiližavanja Rusiji bile zemlje koje su Rusiji već blizu, ali samo u geografskom smislu.
Čelnici EU su se ipak dogovorili oko novog paketa financijske pomoći Turskoj koja “čuva” milijune migranata od ulaska u EU. Trenutno je 3.7 milijuna Sirijaca u Turskoj jer bježe od nestabilnosti u svojoj državi. Ankara se složila ugostiti migrante u zamjenu za financijsku pomoć EU koja će ovaj puta poslati Turskoj 3 milijarde eura.
.
