Četiri europska diplomata te interni dokument EU do kojeg je došao Reuters ukazuju na sve manju odlučnost Europske unije da primijoš šest država Zapadnog Balkana.
Čelnici EU nisu se uspjeli usuglasiti oko zajedničke politike prema procesu primanja Srbije, Kosova, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije i Sjeverne Makedonije u blok. Ni dvije runde razgovora nisu bile dovoljne da EU zajednički stane iza obećanja danog prije 18 godina da će “nedvosmisleno podržati europsku perspektivu Zapadnog Balkana”. Sam vrh EU očekivao je da će na sastanak s čelnicima balkanskih država koji se treba održati 6. listopada, moć izaći sa zajedničkom politikom EU, ali to se nije dogodilo.
Nije poznato predstavnici kojih zemalja su opstruiraju proširenje EU, ali je već neko vrijeme poznato je da bogate sjeverne zemlje poput Danske, Francuske i Nizozemske strahuju od scenarija kakav se dogodio prebrzim prijemom Rumunjske i Bugarske 2007. godine koji je rezultirao migracijama radnika s istoka Europe u UK, što je bio jedan od razloga lošeg stava Britanaca prema ideji Europske unije.
Postoje i druge zapreke, primjerice Bugarska koja se protivi prijemu Sjeverne Makedonije dok se ne riješi spor oko jezika, etniciteta i viđenja povijesti. Naime, Bugarska, članica EU, inzistira na tome da je makedonski jezik zapravo dijalekt bugarskog. S obzirom da je status kandidature za prijem Albanije vezan uz status Sjeverne Makedonije, tj. mogu ući samo u paru, albanski premijer Edi Rama izjavio je danas da je potez Bugarske “apsurdan” i da ih drži u “talačkoj situaciji”, piše AP. Albanski premijer je to rekao na konferenciji za novinare s predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen koja je na “turneji” po Balkanu ususret bitnog sastanka 6. listopada.
Članice koje se zauzimaju za proširenje, ameđu njima su Austrija, Italija, Hrvatska, Slovenija i baltičke zemlje, kritiziraju Njemačku i Francusku jer nisu dovoljno pritisnule Bugarsku da odustane od svog veta, piše Reuters.
BIH još uvijek nadziru vanjske institucije predvođene EU kroz modela Visokog predstavništva u BIH. Podnijela je zahtjev za članstvo u EU 2016. godine, čije se odobrenje se još čeka. BIH još nije ni kandidat, ali Bruxelles je spominjao mogućnost primanja u blok.
Kosovo je 2008. proglasilo neovisnost od Srbije, želi se pridružiti EU, ali je daleko i od početka pregovora. Kosovo mora popraviti odnose sa Srbijom kroz razgovore posredovane od strane EU-a. Pet država EU još ne priznaju neovisnost Kosova i to su: Slovačka, Španjolska, Grčka, Cipar i Rumunjska.
Crna Gora je u NATO savezu od 2017. i već pregovara o pridruživanju EU, a Europska komisija smatra da će se vjerojatno pridružiti bloku kasnije ovog desetljeća, zajedno sa Srbijom. Iz EU se nadaju se da bi utjecaj Beograda na Balkanu mogao pomoći drugima u pristupanju. U veljači 2018. Europska komisija rekla je da bi se Srbija mogla pridružiti EU do 2025. godine, iako je to nazvala vrlo ambicioznim ciljem. Srbija, koja Kosovo vidi kao neodvojivu kolijevku svog nacionalnog identiteta i ne priznaje njegovu neovisnost, blokirala je njeno članstvo u međunarodnim organizacijama, uključujući u UN-u, zajedno sa svojom saveznicom Rusijom, ali i Kinom.
Von der Leyen tvrdi kako EU skuplja 9 milijardi eura za projekte u ovoj regiji i potencijalno će povećati ulaganja do 20 milijardi eura u razdoblju od 2021. do 2027.
