Izvršna vlast Europske unije u srijedu je najavila ubrzanje planova za napuštanje ruske energije u jeku rata u Ukrajini kojem se ne nazire kraj. Europska komisija predložila je paket od gotovo 300 milijardi eura (315 milijardi dolara) koji uključuje učinkovitiju upotrebu goriva i brže uvođenje obnovljivih izvora energije, izvještava Associated Press.
Investicijska inicijativa Europske komisije namijenjena je pomoći 27 zemalja Europske unije da se ove godine počnu odviknuti od ruskih fosilnih goriva. Cilj je oduzeti Rusiji, glavnom dobavljaču nafte, prirodnog plina i ugljena, desetke milijardi prihoda i ojačati klimatsku politiku Europske unije. “Podižemo našu ambiciju na višu razinu kako bismo osigurali da što prije postanemo neovisni od ruskih fosilnih goriva”, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u Bruxellesu prilikom predstavljanja paketa, nazvanog REPowerEU.
Budući da se ruskom ratu u Ukrajini ne nazire kraj i da je europska energetska sigurnost uzdrmana, Europska unija žuri uskladiti svoje geopolitičke i klimatske interese za naredna desetljeća. Objava dolazi kao posljedica znakova koji su izazvali zabrinutost oko opskrbe energijom na koju se Europska unija oslanja i za koju nema brze zamjene. Zabrinutost raste i zbog odluke Rusije da isključi isporuku plina zemljama članicama Poljskoj i Bugarskoj nakon što su odbile zahtjev za plaćanje prirodnog plina u rubljima.
Namjera bloka da odbaci rusku energiju proizlazi iz kombinacije dobrovoljnih i obveznih radnji. Oboje odražavaju političku nelagodu pomoći u financiranju ruske vojne kampanje u zemlji koja graniči, i želi se pridružiti Europskoj uniji.
Zabrana ugljena iz Rusije trebala bi stupiti na snagu u kolovozu, a blok se obvezao da će pokušati smanjiti potražnju za ruskim plinom za dvije trećine do kraja godine. U međuvremenu, predloženi embargo na naftu naišao je na blokadu u Mađarskoj i drugim zemljama bez izlaza na more koje brinu o cijeni prelaska na alternativne izvore. U pokušaju da se Mađarska uključi u postupno ukidanje nafte, REPowerEU paket predviđa financiranje ulaganja u naftu od oko 2 milijarde eura za zemlje članice koje su jako ovisne o ruskoj nafti. Ušteda energije i obnovljivi izvori čine kamen temeljac paketa, koji bi se uglavnom financirao programom gospodarskih poticaja uspostavljenim kako bi se pomoglo zemljama članicama u prevladavanju pada izazvanog pandemijom koronavirusa.
Europska komisija priopćila je da cijena potpunog napuštanja ruskih fosilnih goriva do ciljanog datuma 2027. godine iznosi 210 milijardi eura. Paket uključuje 56 milijardi eura za energetsku učinkovitost i 86 milijardi eura za obnovljive izvore energije. Von der Leyen je navela da je ukupni potporni fond od 72 milijarde eura u bespovratnim sredstvima, a 225 milijardi eura odnosi se na zajmove.
Europska komisija također je predložila načine za pojednostavljenje procesa odobravanja projekata obnovljivih izvora energije u zemljama Europske unije, za odobrenje kojih, zbog birokracije, može proći i desetljeće. Komisija je ustvrdila da vrijeme odobrenja treba pasti na samo godinu dana ili manje.
Uz to, iznesen je poseban plan o solarnoj energiji kojim se nastoji udvostručiti fotonaponski kapacitet do 2025. i uvesti postupna obveza postavljanja solarnih panela na nove zgrade.
Simone Tagliapietra, stručnjakinja za energetiku u Bruegel trustu mozgova (think tanku) u Bruxellesu, nazvala je REPowerEU “jumbo paketom” čiji će uspjeh u konačnici ovisiti o političkoj volji u nacionalnim prijestolnicama država članica Europske unije. “Većina akcija predviđenih planom zahtijevaju ili nacionalnu provedbu ili snažnu koordinaciju među državama članicama”, kazala je Tagliapietra. “Angažman država bit će definirajući faktor uspjeha.”
Njemački energetski trust mozgova Agora Energiewende naveo je da plan Europske unije “pridaje premalo pažnje konkretnim inicijativama koje kratkoročno smanjuju potražnju za fosilnim gorivima i time propuštaju priliku da se istovremeno poboljša energetska sigurnost Europe i ispune europski klimatski ciljevi”. Istraživanje grupe pokazuje da bi se brzo širenje solarnih, vjetroelektrana i korištenje toplinskih pumpi za niskotemperaturnu toplinu u industriji i zgradama moglo obaviti brže od izgradnje novih terminala za ukapljeni prirodni plin ili plinske infrastrukture, rekao je Matthias Buck, direktor grupe za Europu.
Preporuke Europske komisije o kratkoročnim nacionalnim akcijama za smanjenje potražnje za ruskom energijom podudaraju se s razmatranjima od prošle godine o postavljanju ambicioznijih ciljeva Europske unije za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. Ti ciljevi, o kojima pregovaraju Europski parlament i nacionalne vlade, dio su obveza bloka za smanjenje stakleničkih plinova za 55 posto do kraja desetljeća, u usporedbi s emisijama iz 1990. godine, i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine.
Von der Leyen je pozvala Europski parlament i nacionalne vlade da prodube prijedlog Komisije za postizanje energetske učinkovitosti od 9% i obnovljive energije od 40% do 2030. Ona je rekla da bi ti ciljevi trebali biti 13% odnosno 45%. Belgija, Nizozemska, Njemačka i Danska planiraju izgraditi vjetroelektrane na Sjevernom moru kako bi smanjile emisije ugljika.
