Europske zemlje se pripremaju za obustavu tranzita plina kroz Ukrajinu

Zemlje uvoznice ruskog plina još su tijekom ove godine, kao nikada ranije, do vrha napunile svoje podzemne skladišne kapacitete, a ruski energetski div Gazprom i dalje bilježi porast izvoza plina u EU usprkos politici diversifikacije opskrbe od strane Bruxellesa. Sve je to posljedica velikih nepoznanica i neizvjesnosti kada je riječ o isteku desetogodišnjeg ugovora između Rusije i Ukrajine o tranzitu ruskog plina, koji istječe već 31. prosinca ove godine. Pa iako se pregovori između Moskve i Kijeva intenziviraju uz posredništvo Bruxellesa, a prije nekoliko tjedana iz prijestolnice EU prebačeni su u Beč, za sada nema nikakvih naznaka oko potvrde postizanja novog dugoročnog sporazuma, iako, načelno, sve strane za to pokazuju interes. EU više nema vremena za kalkulcije i dodatnu politizaciju ovog, po sebe vrlo važnog pitanja iz sfere energetike, o čemu svjedoči i slijedeća vijest:

Europska banka za obnovu i razvoj Moldaviji će dostaviti 50 milijuna dolara za kupnju plina od drugog dobavljača ukoliko se prekine tranzit ruskog plina kroz Ukrajinu. Pritom se moldavijska vlada nada kako će ruska i ukrajinska strana ipak uspjeti postići sporazum i da će Moldavija u tom slučaju dobivati cjenovno još povoljniji plin. Naravno, sredstva europske razvojne banke ne daju se „na lijepe oči“: banka od Moldavije traži reformu njezinog plinskog sektora, razradu unutarnjeg zakonodavstva vezano uz liberalizaciju tržišta prirodnog plina, kao i diversifikaciju dobavljača.

Još prije toga i Poljska i Slovačka su izjavile o svojoj spremnosti u slučaju scenarija s prekidom tranzita ruskog plina kroz Ukrajinu.

Moldovija će u tom slučaju kupiti plin iz rezervi ukrajinske energetske tvrtke „Naftogaz Ukrajina“, a slična je situacija i u Slovačkoj (u oba slučaja, naravno, radi se o pohranjenom ruskom plinu). Peter Žiga, slovački ministar gospodarstva, komentirajući prekid tranzita, izjavio je slijedeće: „Mi se približavamo krizi!“

I Varšava se priprema za scenarij obustave tranzita plina kroz Ukrajinu s 1. siječnja iduće godine. Prema vijestima iz poljske državne energetske tvrtke PGNIG, „domaća proizvodnja, zalihe u spremnicima, kao i mogućnost uvoza, između ostalog i kroz Bjelorusiju (plinovodom), čine ukupno 25,6 milijardi m3 plina godišnje uz potrošnju od 19 milijardi m3“.

Komentari

komentar





You may also like