Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta odobrio je izvješće o političkim odnosima između EU-a i Rusije.
Dokument je pripremio izvjestitelj Europskog parlamenta za dijalog s Moskvom, europarlamentarac iz Litve Andrius Kubilius, a podržalo ga je 56 članova odbora, dok ih je devet bilo protiv, a pet suzdržano. O izvješću će sada glasovati cijeli EP na zajedničkoj sjednici.
Zastupnici u Europskom parlamentu pozivaju EU da ne prizna ruski parlament ako se izbori 2021. “održe u suprotnosti s demokratskim načelima i međunarodnim pravom” (održavaju se od 17.-19. rujna ove godine).
U ovom slučaju, Kubilius želi pozvati Europsku uniju da razmotri mogućnost obustave sudjelovanja Moskve u međunarodnim parlamentarnim skupštinama. To je prije glasovanja najavila najveća frakcija EP-a, Europska pučka stranka.
U dokumentu se navodi da “Rusija može biti demokratska zemlja”, a EU mora razviti sveobuhvatna načela i strategiju za interakciju s Moskvom, zasnovanu na “temeljnim europskim vrijednostima”.
“Naš je primarni zadatak braniti demokraciju. EU i njene institucije moraju polaziti od pretpostavke da su promjene u Rusiji moguće”, navodi se u priopćenju. Što će biti u slučaju ako one nisu moguće nije navedeno.
U izvješću zastupnici predlažu razlikovanje ruskog naroda od tamošnje vlasti, intenziviranje rada s partnerima na jačanju “demokratskih impulsa u Rusiji” i pružanje dodatne potpore susjednim državama.
Rezolucije Europskog parlamenta nisu obvezujuće, već su savjetodavnog karaktera za zemlje članice EU.
Moskva proturuske rezolucije EP u pravilu oštro kritizira ili ih jednostavno ignorira u skladu s malim utjecajem EP na formiranje konkretne politike EU u cjelini. Ali zato ova i slične rezolucije EP nedvojbeno negativno utječu, ako već ne na sam razvoj tada sigurno na atmosferu ukupnih odnosa na relaciji Bruxelles-Moskva.
