Europski parlament: Rusija više nije strateški partner EU

Sazivu sadašnjeg Europskog parlamenta, kojem se približava istek mandata, očito se žuri „trasirati“ buduće odnose EU i Rusije. Naime, čine se kako on ništa ne želi prepustiti slučaju s obzirom na potpunu neizvjesnost oko toga kako će taj parlament izgledati kroz samo cca tri mjeseca, nakon što se u svibnju održe novi izbori za to tijelo EU. Tako je krajem prošle godine Europarlament izglasao rezoluciju kojom od Europske komisije traži zabranu izgradnje baltičkog plinovoda „Sjeverni tok 2“ između Rusije i Njemačke, da bi danas otišao i korak dalje. I to kakav korak! Evo o čemu se radi:

Europski je parlament na zasjedanju u utorak, 12. ožujka, usvojio rezoluciju o odnosima između Europske unije i Rusije. Za nju su glasovala 402 zastupnika, protiv je bilo njih 163, dok  ih je 89 bilo suzdržano. Tekst rezolucije sastavljen je temeljem izvješća, pripremljenog od strane latvijske zastupnice Sandre Kalniete.

Suglasno ovoj rezoluciji, Rusija se više ne može smatrati strateškim partnerom Europske unije (info: DW). Glavni razlog tome je kršenje međunarodnog prava i demokratskih načela od strane Moskve, konkretno „okupacija i aneksija Krima, ukrajinske regije“, „neposredno i posredno“ sudjelovanje u oružanom sukobu na istoku Ukrajine, kao i to, da Rusija nastavlja kršenje teritorijalne cjelovitosti Gruzije i Moldavije.

Polazeći od toga, Europski parlament smatra kako „EU ne može razmatrati postupni povrat stvari u prijašnje stanje, dok Rusija potpuno ne implementira sporazume iz Minska i ne uspostavi teritorijalnu cjelovitost Ukrajine“.

EP je također osudio Rusiju za aktivnosti na teritoriju EU, npr. za trovanje bivšeg ruskog špijuna Sergeya Skripalja, kampanju za dezinformacije i kibernetske napade, kao i veze ruske vlade s krajnje desnim i populističkim snagama u EU.

Istodobno Europski parlament vidi i neke „svijetle primjere“ suradnje s Rusijom, poput „Sjeverne pomirbe“ koja uključuje Rusiju, Norvešku i Island, i Vijeće Barentsove/Euroarktičke regije. Takvu suradnju EP želi pojačati. „EP ostaje otvoren za jačanje odnosa i dijalog“, navodi se u tekstu rezolucije.

U rezoluciji se također izražava „žaljenje“ zbog povećanog ograničenja sloboda govora u Rusiji, kao i pritiscima na civilne aktiviste. Zato su zastupnici EP pozvali na njihovo oslobađanje i na slobodno izražavanje svog mišljenja ili sudjelovanja na prosvjedima. Polazeći od toga, u rezoluciji se naglašava nužnost potpore ruskom civilnom društvu, npr. putom izdavanja dugotrajnih viza za borce za pravdu i članove njihovih obitelji, kao i povećanje financiranja obuke za ruske novinare.

Zaključak Geopolitika News: Nije niti potrebno govoriti na kakvu će reakciju naići ova rezolucija EP od strane službene Moskve. Zapravo, može se odmah, bez greške, i prije ruske službene reakcije slobodno kazati kako ova rezolucija na dugo vremena priječi normalizaciju odnosa na relaciji Rusija-EU (vjerojatno je to i njezin cilj, jer zastupnici EP sigurno dobro znaju kako stoje stvari i što je Rusiji moguće ispuniti od tih zahtjeva, a što nije) jer su elementi u njoj navedeni, kao ključni za „povratak odnosa na staro“, toliko koncepcijski i strateški dijametralno suprotni ruskim nacionalnim interesima, da oni ne samo da se formalno neće razmatrati, nego će automatizmom biti odbačeni kao potpuno neprihvatljivi i osuđeni kao novi pokušaj miješanja EP u unutarnje stvari Ruske Federacije. A s obzirom da će budući saziv Europskog parlamenta biti najvjerojatnije sastavljen od vrlo šarolikog političkog spektra, tako i po pitanju odnosa prema Rusiji, teško je vjerovati kako će on uspjeti postići konsenzus za izglasavanje neke nove, po Rusiju povoljnije rezolucije, koja bi neutralizirala ovu današnju, iako i ona nema nikakav obvezujući karakter i puno je prije samo psihiološkog i propagandnog nego real-političkog karaktera. Tim prije i s obzirom na tajming u kojemu je donesena. Osim toga, ako ćemo govoriti otvoreno, a moramo, Rusija ionako već odavno nije strateški partner EU jer između strateških partnera sigurno se ne uvode sankcije i protusankcije. Ali zato je Rusija strateški partner Kini, zbog čega se mora postaviti ključno pitanje: koliko je ta činjenica u interesu Europske unije?

 

 

0 komentara

You may also like