Agenti FBI-ja u ovotjednoj pretrazi imanja bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa na Floridi zaplijenili su 11 kompleta povjerljivih dokumenata, uključujući neke označene kao strogo povjerljivi, priopćilo je u petak Ministarstvo pravosuđa, istovremeno otkrivajući da je postojao vjerojatan razlog za provođenje pretrage na temelju mogućeg kršenja Zakona o špijunaži, izvještava Reuters.
Ogromna otkrića navedena su u nalogu za pretres koji je odobrio američki sudac za prekršaje i popratnim dokumentima objavljenim četiri dana nakon što su agenti pretražili Trumpovu rezidenciju Mar-a-Lago u Palm Beachu. Zakon o špijunaži, jedan od triju zakona citiranih u zahtjevu za nalogom, potječe iz 1917. godine i propisuje kazneno djelo objavljivanje informacija koje bi mogle naštetiti nacionalnoj sigurnosti.
Trump je u izjavi na svojoj platformi društvenih medija rekao da su svi zapisi “deklasificirani” i smješteni u “sigurnu pohranu”. “Nisu trebali ništa ‘zaplijeniti’. Mogli su to imati kad god su htjeli bez igranja politike i provale u Mar-a-Lago”, rekao je republikanski biznismen koji je postao političar. Pretraga je provedena u sklopu savezne istrage o tome je li Trump nezakonito uklonio dokumente kada je napustio dužnost u siječnju 2021. nakon što je dva mjeseca ranije izgubio predsjedničke izbore od demokrata Joea Bidena. Iako je FBI u ponedjeljak odvezao materijal označen kao povjerljiv, tri zakona navedena kao osnova za nalog proglašavaju zločinom zlouporabu državnih zapisa, bez obzira na to jesu li povjerljivi. Kao takve, Trumpove tvrdnje da je skinuo oznaku tajnosti s dokumenata ne bi imale nikakvog utjecaja na moguće pravne povrede o kojima je riječ.
Agenti FBI-ja uzeli su više od 30 predmeta, uključujući više od 20 kutija, registratore fotografija, rukom pisanu poruku i izvršnu potvrdu o pomilovanju za Trumpova saveznika i dugogodišnjeg savjetnika Rogera Stonea, pokazao je popis uklonjenih predmeta. Na popisu su bile i informacije o “predsjedniku Francuske”. Nalog je pokazao da su agenti FBI-a zamoljeni da pretraže sobu zvanu “Ured 45” – Trump je bio 45. predsjednik SAD-a – kao i sve druge prostorije i strukture ili zgrade na imanju koje su koristili Trump ili njegovo osoblje gdje bi kutije ili dokumenti mogli biti pohranjeni.
Ministarstvo pravosuđa navelo je u zahtjevu za nalogom koji je odobrio američki prekršajni sudac Bruce Reinhart da ima vjerojatnih razloga vjerovati da su se kršenja Zakona o špijunaži dogodila u Trumpovom domu. Taj je zakon u početku donesen radi borbe protiv špijuniranja. Kazneni progoni prema njemu bili su relativno neuobičajeni sve dok Ministarstvo pravosuđa nije pojačalo njegovu upotrebu pod Trumpom i njegovim prethodnikom Barackom Obamom kako bi se uhvatilo u koštac s curenjem informacija o nacionalnoj sigurnosti, uključujući curenje u medije.
Odjeljak zakona koji je naveden kao temelj za nalog zabranjuje neovlašteno posjedovanje informacija o nacionalnoj obrani. Nisu navedene pojedinosti o tome zašto istražitelji imaju razloga vjerovati da je do takvog kršenja došlo. Ministarstvo pravosuđa koristilo je Zakon o špijunaži u slučajevima visokog profila posljednjih godina, uključujući bivšeg suradnika Agencije za nacionalnu sigurnost Edwarda Snowdena, bivšu analitičarku vojne obavještajne službe Chelsea Manning i osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea. U prijavi je također navedeno moguće kršenje dvaju drugih statuta koji čine nezakonitim skrivanje ili uništavanje službenih američkih dokumenata.
Razine klasifikacije
Postoje tri primarne razine klasifikacije za osjetljive vladine materijale: strogo povjerljivo, tajno i povjerljivo.
“Strogo povjerljivo” je najviša razina, rezervirana za najstrože čuvane informacije o nacionalnoj sigurnosti SAD-a. Takvi se dokumenti obično čuvaju u posebnim državnim ustanovama jer bi njihovo otkrivanje moglo ozbiljno naštetiti nacionalnoj sigurnosti. Agenti FBI-ja u ponedjeljak su prikupili četiri seta strogo povjerljivih dokumenata, tri seta tajnih dokumenata i tri seta povjerljivih dokumenata, objavljeno je u petak. Otkriveno je da su agenti prikupili skup dokumenata označenih kao “klasificirani/TS/SCI dokumenti”, referenca na strogo povjerljive i osjetljive materijale iz odjeljaka.
Trump nije optužen ni za kakvo zlodjelo. Ostalo je nejasno hoće li biti podignute optužnice.
Eskalacija
Pretraga od ponedjeljka označila je značajnu eskalaciju u jednoj od mnogih saveznih i državnih istraga s kojima se Trump suočava iz razdoblja svog mandata i privatnog poslovanja, uključujući zasebnu istragu Ministarstva pravosuđa o neuspjelom pokušaju Trumpovih saveznika da ponište predsjedničke izbore 2020. podnošenjem lažnih popisa birača.
Trump je u srijedu odbio odgovarati na pitanja tijekom pojavljivanja pred glavnim državnim odvjetnikom New Yorka u građanskoj istrazi poslovne prakse njegove obitelji, pozivajući se na svoje ustavno pravo protiv samooptuživanja.
Državni odvjetnik Merrick Garland u četvrtak je objavio da je odjel zatražio od Reinharta da otpečati nalog. To je uslijedilo nakon Trumpove tvrdnje da je pretres politička odmazda i njegove sugestije, bez dokaza, da je FBI možda podmetnuo dokaze protiv njega.
Pravni stručnjaci kažu da Trumpova tvrdnja da je deklasificirao materijale ne bi bila korisna obrana ako se ikada suoči s optužbama. “Statut čak i ne zahtijeva striktno da informacije budu klasificirane sve dok se odnose na nacionalnu obranu”, rekla je Heidi Kitrosser, profesorica prava na Sveučilištu Northwestern, pozivajući se na Zakon o špijunaži.
Istraga o Trumpovom uklanjanju zapisa započela je ove godine nakon što je Nacionalna uprava za arhive i dokumente, agencija zadužena za čuvanje predsjedničkih zapisa koji pripadaju javnosti, uputila Ministarstvo pravosuđa da napravi uvid.
Članovi obavještajnog odbora Zastupničkog doma republikanskog Kongresa pozvali su u petak Garlanda i direktora FBI-a Chrisa Wraya da objave izjavu pod prisegom koja podupire nalog, rekavši da javnost mora znati. “Budući da su im bile dostupne mnoge druge mogućnosti, jako smo zabrinuti zbog metode koja je korištena u napadu na Mar-a-Lago”, rekao je novinarima predstavnik Michael Turner, glavni republikanac u obavještajnom odboru. Ako izjava pod prisegom ostane zapečaćena, “i dalje će ostaviti mnoga neodgovorena pitanja”, dodao je Turner. Zahtjev Ministarstva pravosuđa da se otpečati nalog nije uključivao zahtjev da se otpečati popratna izjava pod prisegom, niti je Trumpov pravni tim javno dao takav zahtjev.
Od pretresa u ponedjeljak, odjel se suočio sa žestokim kritikama i internetskim prijetnjama, koje je Garland osudio. Trumpovi pristaše i neki republikanci u Washingtonu optužili su demokrate da su naoružali saveznu birokraciju kako bi ga ciljali čak i dok on razmišlja o novoj utrci za predsjednika 2024.
