Zemlje G7 dogovorile su se da će ukinuti financiranje proizvodnje ugljena u inozemstvu, što je u skladu sa strategijom koja predviđa postupno ukidanje dobivanja energije iz tog energenta do 2030. godine.
Britanski medij The Guardian navodi kako odluka o tome nije bila laka i da su sporovi unutar zemalja G7 trajali gotovo dva dana prije postizanja dogovora na sastanku ministara energetike i zaštite okoliša. Službeni cilj ove strategije je ograničiti porast temperature na Zemlji za 1,5°C.
Istovremeno, Japan, koji je jedan od najvećih svjetskih izvora financiranja energije ugljena, izrazio je zabrinutost da će, ako se smanji financiranje, Kina intervenirati i izgraditi termoelektrane na ugljen u inozemstvu. Oni će biti učinkovitiji od japanskih projekata. Međutim, ostatak G7 – Velika Britanija, SAD, Francuska, Italija, Njemačka i Kanada – jednoglasno su zatražili ukidanje takvog financiranja.
Da je japanska zabrinutost itekako utemeljena svjedoči i podatak kako je Kina, usprkos pritiscima vodećih zapadnih zemlja da prestane koristiti ugljen kao energent, koji čini polovicu proizvodnje električne energije u toj zemlji, ne samo nastavila s njegovom proizvodnjom, već i povećala uvoz ugljena iz Rusije nakon nedavnog raskida brojnih gospodarskih odnosa s Australijom. Kina je, osim što je najveći potrošač ugljena na svijetu, jedan i od njegovih najvećih proizvođača. Međutim, zbog goleme potrebe te zemlje za energijom ona je ujedno i najveća uvoznica ugljena na svijetu.
Ovdje treba naglasiti kako Kina, također, u sklopu svoje „zelene agende“ namjerava prestati koristiti ugljen – ali do 2060. godine – dakle, 30 godina nakon što to učini EU.
