Misteriozno oružje pogodilo je metu duboko u srcu Rusije. U ponedjeljak ujutro, zaglušujuća tutnjava koja je zvučala poput slijetanja mlaznog zrakoplova probudila je grad koji se prostire u ravničarskim stepama regije rijeke Volge.
Prema snimkama nadzornih kamera, bljesak poput munje praćen gromoglasnom eksplozijom potresao je grad Engels, nazvan po filozofu, koji je dom za više od 200 000 ljudi. Pogođen je jedan od najvećih i najvažnijih ruskih vojnih aerodroma na kojem se nalaze strateški bombarderi Tupoljev Tu-160 i Tu-95. Zrakoplovi su sposobni nositi nuklearne bojeve glave, a Moskva ih je više puta koristila za bacanje nenuklearnih bombi na Ukrajinu. Rusija je za napad na baze optužila Ukrajinu.
Iz Ukrajine nisu jasno preuzeli odgovornost za napade, ali podrugljivi komentari službenika upućuju na to da Ukrajina ipak stoji iza napada. Savjetnik Podoljak je rekao da je Zemlja okrugla i da se leteći objekti vraćaju tamo odakle su krenuli. Arestovič je komentirao kako Rusi trebaju paziti gdje puše, ismijavajući prijašnja objašnjenja ruskih vlasti o nizu eksplozivnih nesreća za koje su optužili ljudske i tehničke pogreške.
Smješten 650 km od najistočnijeg dijela regije Harkov pod kontrolom Kijeva, aerodrom Engels smatran je sigurnim skrovištem do kojeg Ukrajina nikako ne može doći. Sada to više nije.
“Ovo je povijesni trenutak, neočekivan ne samo za naše neprijatelje, čiji su planovi osujećeni, već i za saveznike”, rekao je za Al Jazeeru general-pukovnik Igor Romanenko, bivši zamjenik načelnika Glavnog stožera Ukrajine. Novo oružje može dosegnuti veći dio zapadne Rusije, uključujući Moskvu, područje donjeg toka rijeke Volge, kao i aneksirani Krim, gdje je stacionirana ruska crnomorska flota.
“Oružje je dovoljno moćno i precizno da nanese ozbiljnu štetu, uključujući pogađanje bilo čega što je povezano s naftom, kemikalijama i energijom, kao i gađanje velikih mostova – na primjer, preko Volge”, rekao je Nikolaj Mitrohin, povjesničar s njemačkog sveučilišta u Bremenu.“Rusija će morati u potpunosti preispitati svoje koncepcije protuzračne i raketne obrane, nešto za što će trebati vremena i ionako neće jamčiti potpunu sigurnost”, rekao je Mitrohin.
No, što je točno pogodilo ruske baze? Moskva, okrivljujući Kijev, rekla je da su ih izveli “mlazni bespilotni letjelice sovjetske proizvodnje” koje su oborene prije nego što su dosegle svoje mete. Ruski komentari o “mlaznoj bespilotnoj letjelici sovjetske proizvodnje”, ukoliko su točni, nude značajan trag. SSSR je razvio samo jedan takav dron. Izviđačka bespilotna letjelica Tu-141 kodnog naziva “Striž” dovršena je 1979., godine kada je Moskva izvršila invaziju na Afganistan.
Riječ je o dronu koji je pao blizu studentskog doma u Zagrebu 10. ožujka ove godine. Preletio je 550 km od najbližeg teritorija Ukrajine. Pet dana poslije, neimenovani izvor blizak Ministarstvu obrane Hrvatske je za Nacional rekao da je istraga zaključila da je srušena bespilotna letjelica pripadala Oružanim snagama Ukrajine i da je nosila bombu koja je bila namijenjena gađanju ruskih položaja, ali dron je skrenuo s kursa i srušio se nakon što je ostao bez goriva. Domet ove letjelice teške šest tone, koja je zapravo nešto između drona i krstarećeg projektila je 1000 km. Leti brzinom od 1100 km/h. Ono što je značajno je da može letjeli visinom od 6 kilometara, ali se i spustiti na visinu od 50 metara iznad zemlje što bitno otežava detekciju protuzračne obrane.
Ono što je najvažnije, Striž se u SSSR-u upravo proizvodio u Harkovu, drugom po veličini gradu u Ukrajini, a oživljavanje njegove proizvodnje 2014. moglo je biti relativno lako. U listopadu je Ukroboronprom, ukrajinski državni konzorcij za oružje, rekao da razvija tešku bespilotnu letjelicu koja može nositi gotovo 75 kilograma eksploziva. Nije bilo dostupnih dodatnih detalja. “Ne govorimo vam ništa, ali ovo ‘ništa’ uspješno djeluje na bojnom polju”, rekla je glasnogovornica Ukroboronproma Natalija Sad u televizijskim izjavama. Nije odgovorila na daljnje upite Al Jazeere za komentar. General-pukovnik Romanenko rekao je da je Striž, kao tehnološka podloga “možda korišten” za razvoj nove bespilotne letjelice. “Vlasti ne mogu davati izjave s više detalja i tako treba ostati”, rekao je i dodao da će Rusija sada zasigurno pojačati protuzračni i proturaketnu obranu svojih vojnih zračnih baza.
