Azerbajdžan, stabilna i važna država na raskrižju Azije i Europe i jedan od važnijih partnera EU (tako i Hrvatske) kada je u pitanju njezina diverzifikacija opskrbe plinom, već duže vrijeme vodi pravilnu i višesmjernu vanjsku politiku, koja mu jedino i jamči ostvarivanje njegovih ključnih nacionalnih interesa. Tako on, osim sa EU, SAD-om, a da ne govorimo Turskom kao svojom najvećom saveznicom, održava i razvija intenzivne odnose i s Rusijom, neovisno što je ona saveznica s njemu suparničkom državom Armenijom , s kojom se on desetljećima sukobljava glede teritorija Nagornog Karabaha. Baku, jednostavno, zna ono što bi i svi drugi trebali znati i uvažavati kada se radi o njegovoj vanjskoj politici (i ne samo njegovoj): voditi pametnu i višesmjernu vanjsku politiku, a sukobljavati se sa svojim velikim susjedom, koji je, k tome, i vojna supersila, u ime nekakvih čudnih „solidarnosti“ (a u stvarnosti samo tuđih interesa) bilo bi i nepotrebno i glupo. Poglavito sada, kada takvu politiku otvoreno vode i mnoge druge zemlje, poput Turske, Pakistana, Indije, Irana, Kine, a više ili manje prikriveno i pojedine članice EU, neovisno o već uvedenim ili prijetećim američkim sankcijama.
O ovome svjedoči i maloprijašnja vijest, prema kojoj su u petak, 12. listopada, u Sankt Peterburgu službeno razgovarali predsjednici ruskog Gazproma i azerbajdžanske državne energetske tvrtke SOCAR – Aleksei Miller i Rovnag Abdullaev. Dvojica predsjednika tih moćnih energetskih tvrtki razgovarali su o isporukama ruskog plina Azerbajdžanu, a navedeno je, kako je od 22. studenog 2017.g., kada je obnovljen izvoz plina u tu kaspijsku državu, Gazprom Azerbajdžanu isporučio 1,15 milijardi m3 plina. Razgovaralo se o daljnjim perspektivama te suradnje.
SOCAR je najveća azerbajdžanska državna energetska tvrtka, u sferu čije djelatnosti spadaju istraživački poslovi, proizvodnja, prerada, transport i prodaja nafte i prirodnog plina. Ta tvrtka je s „Gazprom Export“-om još 2009.g. potpisala srednjoročni ugovor o isporukama plina Azerbajdžanu u razdoblju od 2010.-2015.g., kada je isporučeno 5,4 milijarde m3 „plavog energenta“.
SOCAR, također, ima najvažniju ulogu u isporuci azerbajdžanskog plina s nalazišta Shah Deniz 2 za Tursku i EU, kroz prije nekoliko mjeseci u rad pušteni plinovod TANAP (za Tursku). Iz Turske se plinovod gradi kroz Grčku i Albaniju, te dnom Jadranskog mora na talijansku obalu (TAP), a očekuje se da on bude gotov do kraja ove godine. Također se planira izgradnja odvojka iz tog plinovoda u Albaniji prema Hrvatskoj, kroz Crnu Goru, s odvojkom za BiH (JAP). Planirano je, također, da se TANAP-u u perspektivi priključi i turkmenistanski plin kroz plinovod koji bi se izgradio dnom Kaspijskog jezera (ali to je još uvijek prilično „vruća“ tema i, prije svega, geopolitičko pitanje). Sve to ukazuje na rastuću važnost azerbajdžanskog SOCAR-a na energetskoj karti Euroazije.
Komentari
0 komentara