Gazprom počeo “pročišćivati” plin za Kinu i pokrenuo najveći svjetski pogon za proizvodnju helija (Video)

Dok na europskom plinskom tržištu cijene „plavog energenta“ divljaju, dostižući  povijesno visoke cijene, a podzemne se zalihe smanjuju na rijetko viđene razine – i to sve uoči početka sezone grijanja i u kontekstu nikad lošijih odnosa EU s Rusijom koja je i njezin najveći opskrbljivač prirodnim plinom – čini se kako ruski plinski div Gazprom nema prevelikih problema. Štoviše!

Dovoljno je podsjetiti kako je u prvom tromjesečju ove godine Rusija osiguravala čak polovicu uvoza plina Europske unije. Prema ovom pokazatelju Europske komisije, Rusija je daleko ispred Norveške, koja čini 24% uvoza plina od strane EU (pogledaj poveznicu).

Rast cijena plina u Europi već je doveo do rekordnih podataka za ruski Gazprom. Neto dobit tvrtke u prvom polugodištu prema MSFI iznosila je 995 milijardi rubalja, što je čak 22 puta više nego lani (vidi poveznicu).

Istodobno, Gazprom i dalje aktivno radi na „istočnom smjeru“ – prije svega na isporukama plina Kini kroz prije par godina pokrenuti plinovod Snaga Sibira i proširenju njegovog kapaciteta, ali i kroz druge mega-projekte. O jednom od njih već smo pisali na ovom portalu. Radi se o izgradnji golemog industrijskog pogona za proizvodnju helija u Amurskoj regiji tj. ruskom Primorskom kraju, u blizini morskih luka (neposredno vezanog uz spomenuti plinovod).

Helij je jedan od elemenata čija se važnost u medijima vrlo rijetko spominje, a posljednjih je godina postao deficitaran na svjetskom tržištu. Njegova je važnost vrlo velika u sferi visokotehnološke industrije – od svemirskog sektora, preko medicine i elektronike. Primjerice, bez helija ne može raditi niti aparat za magnetnu rezonanciju, a helij u velikim količinama nabavljaju i IT divovi poput Facebook-a i Google-a, koji im služi za hlađenje opreme u centrima za čuvanje podataka (poveznicu možete pogledati ovdje, a pripadajući video ispod teksta).

Upravo o tom energetskom mega-projektu danas je iz Rusije stigla najnovija vijest koja kaže kako je Gazprom počeo proizvodnju i opskrbu helijem iz Amurskog plinsko-prerađivačkog postrojenja, koje postaje najveće svjetsko središte za njegovu proizvodnju. Svečanosti pokretanja rada nazočio  je ruski predsjednik Vladimir Putin.




Konkretno Amursko prerađivačko postrojenje pokrenulo je prvu od ukupno tri jedinice za vađenje, ukapljivanje i punjenje helija s kapacitetom od 20 milijuna tona godišnje čime postaje najveće svjetsko čvorište za transport na globalno tržište.

Planirano je da će ovo postrojenje proizvoditi 60 milijuna kubičnih metara helija godišnje, a prema ovom pokazatelju postat će svjetski lider.





Potražnja za helijem raste prije svega u propulzivnoj Azijsko-tihooceanskoj regiji, navodi Gazprom.

“Propusni kapacitet središta dosegnut će više od četiri tisuće operacija s izo-kontejnerima godišnje. To je količina bez presedana, budući da u ovom trenutku u svijetu postoji samo dvije tisuće kriogenih izo-kontejnera koji zajedno prevoze sav helij proizveden u svijetu. Od danas je u funkciji cijeli tehnološki lanac – od proizvodnje helija u Amurskom pogonu za preradu plina do njegove isporuke potrošačima”, izjavio je čelnik Gazproma Aleksej Miller na prigodnoj svečanosti.

Već je ranije Gazprom objavio kako je ovoj tvornici osnova prerada višekomponentnog plina za opskrbu plinovoda Snaga Sibira. Postrojenje će također proizvoditi 2,4 milijuna tona etana, 1,5 milijuna tona ukapljenih naftnih plinova (LPG) i 200 tisuća tona frakcije pentan-heksan: „Glavni potrošač etana i UNP-a Amurskog GPP-a bit će Amurski kemijski kompleks (koji je zajednički projekt s kineskim Sinopec-om)”.

Phil Kornbluth, čelnik Kornbluth Helium Consultinga, izjavio je za Gasworld kako se na tržištu osjeća nedostatak helija od veljače 2018. godine i da je to „uglavnom posljedica smanjenja postojećih zaliha, a ne povećanja potražnje“.




 „Potražnja za helijem postupno će se obnavljati, a pokretanje proizvodnje poput Amurskog postrojenja omogućit će izbjegavanje nedostatka u budućnosti“, kazao je analitičar.

“Krajem 2020. u Kataru se pušta u pogon nova tvornica, neki bi doprinos mogao doći iz Alžira, a već će se vrlo veliki izvor helija sljedeće godine pojaviti u Sibiru. Očigledno, sada posljednji put vidimo deficit helija”, izjavio je Phil Kornbluth, naglasivši kako su kapaciteti Gazproma uistinu veliki i čak mogu dovesti do toga, da se na tržištu može pojaviti prekomjerna ponuda helija.

U svezi svega navedenog možemo konstatirati slijedeće: ukupni ruski energetski sektor, prije svega onaj vezan uz proizvodnju plina i njegovih derivata, očito grabi golemim koracima na globalno tržište. Tu se, također, misli i na sve veće kapacitete ruskih izvoznih LNG terminala, pri čemu se ne smije zaboraviti niti nova globalna transportna arterija Sjeverni morski put pred kojom je neslućena budućnost i koja će itekako utjecati na prijevoz energenata s Dalekog istoka u Europu i obratno. Ona će itekako utjecati na sveukupno stanje u svijetu ne samo energetike, zbog znatnog smanjenja troškova transporta s obzirom na puno kraći put u odnosu na promet koji se sada u smjeru istok-zapad (i obratno) primarno odvija kroz Sueski kanal.

Osim toga Sueski kanal je ograničenog protočnog kapaciteta ali i povećanog rizika nesreća zbog gustoće prometa na vrlo uskom prostoru, o čemu je svjedočilo i nasukavanje golemog kontejnerskog broda Ever Given u ožujku ove godine, koje je prouzročilo goleme financijske štete.

Komentari

komentar

You may also like