Gazprom se vratio tranzitu plina preko Ukrajine. Kijev pregovara s pobunjenim Donbasom o isporukama ugljena

Količine plina koji se tranzitiraju kroz ukrajinski teritorij u zemlje EU dosegle su ugovorne razine, izjavio je u četvrtak, 11. studenog, čelnik ukrajinskog plinovodnog sustava Serhiy Makogon.

U ponedjeljak je tranzit, prema podacima te tvrtke, iznosio 88 milijuna kubika dnevno, a od 1. studenog bio je na razini od 57 milijuna kubika.

“Volumen dnevnog tranzita kroz Ukrajinu upravo se vratio na ugovorenu količinu od 109 milijuna kubnih metara nakon što je sredinom listopada pao na gotovo 54 milijuna kubnih metara. Gazprom nije rezervirao dodatne količine koje bi premašile ugovor o tranzitu”, napisao je Makogon na svojoj facebook stranici, a prenose RIA Novosti.

“Ukrajina je spremna osigurati tranzit do 250 milijuna kubnih metara dnevno, što je 2,5 puta više od postojećeg tranzita”, izjavio je Makogon.

Trenutačni sporazum između Rusije i Ukrajine, sklopljen na pet godina, predviđa tranzit od 2020. do 2024. na 40 milijardi kubnih metara godišnje. Štoviše, Gazprom plaća kapacitete bez obzira na stvarne količine tranzita preko teritorija susjedne države

Ovoj vijesti možemo dodati i onu jučerašnju, prema kojoj je Kijev navodno spreman na pregovore s pobunjenim i samoproglašenim republikama u Donbasu vezano uz isporuke tamošnjeg ugljena za potrebe Ukrajine. Za to su navodno spremne i pobunjeničke vlasti.  Naime, Ukrajina se našla u velikoj energetskoj krizi zbog nedostatka ugljena i povećanja cijena plina, kao i nestašica električne energije. Osim toga, u Kijevu raste strah kako će nakon pokretanja plinovoda Sjeverni tok 2 ukrajinski plinovodni sustav za tranzit ruskog plina na teritorij EU postati „slijepo crijevo“ i pretvoriti se u „hrpu željeza“ jer će Moskva prekinuti koristiti njegove usluge.




Podsjećamo kako Rusija ispunjava preuzete obveze iz gore navedenog sporazuma s Kijevom koji vrijedi do 2024.g o tranzitu 40 milijardi m3 plina godišnje kroz Ukrajinu. To je puno manje nego li je bilo u vrijeme stabilnih odnosa dviju država do 2014., kada je temeljem dugoročnog ugovora (koji je istekao krajem 2019.) Rusija kroz tu zemlju tranzitirala čak 180 milijardi m3 plina zbog čega je Kijev bio nezaobilazan čimbenik u plinskoj opskrbi Europe.

Sadašnji tranzit kroz Ukrajinu za Gazprom je zapravo i najskuplji s obzirom na visoke tarife koje za to plaća Kijevu, a gotovo su tri puta više nego za plin koji Gazprom Europi dostavlja plinovodima kroz druge zemlje.





Gazprom je nedavno objavio kako će budući plinski ugovori s Kijevom biti temeljeni isključivo na tržišnim osnovama i da su zapadni kupci oni koji će odlučiti odakle će kupovati ruski plin – skuplji preko Ukrajine ili jeftiniji iz plinovoda Turski tok i Sjeverni tok 1 i 2 (ovaj drugi, Sjeverni tok 2, još mora dobiti uporabnu dozvolu nadležnog njemačkog regulatora što neće biti prije 15. siječnja (neki govore možda niti prije svibnja ako se u sve umiješa Bruxelles vezano uz usklađivanje tog energetskog projekta s europskom plinskom direktivom). Naime, operater tog plinovoda – tvrtka Nord Stream 2 AG, u većinskom vlasništvu Gazproma, sa sjedištem u Švicarskoj, podnio je u rujnu zahtjev u toj zemlji za dobivanje statusa neovisnog operatera kako bi plin kroz ST-2 mogao teći u njegovom punom kapacitetu. Sada je to, sukladno spomenutoj EU plinskoj direktivi, moguće samo u količini od 50% s obzirom da je ruski Gazprom i većinski vlasnik plinovoda i jedini dobavljač istoga kroz njega na teritorij EU što direktivom nije dozvoljeno. Naime, polovica kapaciteta plinovoda (tj. jedna cijev) trebala bi biti omogućena za isporuke drugim dobavljačima (što, naravno, nije izvedivo, preciznije isplativo: tko će to plin dovoditi do njegovog ishodišta u Lenjingradskoj regiji pa ga tamo ubrizgavati za Njemačku).

U svakom slučaju energetska kriza, koja je zahvatila EU, još je daleko od svog završetka i normalizacije stanja.

Komentari

komentar




You may also like