Globalna vojna potrošnja porasla je na rekordno visoku razinu prošle godine jer je rat u Ukrajini potaknuo europske države da ulože u svoje obrambene sposobnosti na razinu vojnog ulaganja kakva nije viđena od Hladnog rata, navodi se u novom izvješću Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).
Analitičari procjenjuju da je prošlogodišnja ukupna globalna vojna potrošnja porasla za 3.7 posto u realnom iznosu i bila 2.24 trilijuna dolara. Finska, koja se službeno pridružila NATO-u ranije ovog mjeseca i dijeli granicu s Rusijom, zabilježila je najveći porast vojne potrošnje od čak 36 posto u odnosu na godinu dana ranije, nakon kupnje borbenih zrakoplova F-35. To je bio najveći međugodišnji rast finske vojne potrošnje od 1962. godine, navodi se u izvješću.
Europska vojna potrošnja porasla je 13 posto prošle godine. Europske zemlje poput Litve, Švedske i Poljske zabilježile su povećanje svojih proračuna za obranu od 27 posto, 12 posto odnosno 11 posto. No, dio europskih vlada je najavio višegodišnja povećanja vojnog proračuna. “Kao rezultat toga, možemo razumno očekivati da će vojni izdaci u srednjoj i zapadnoj Europi nastaviti rasti u godinama koje dolaze”.
UK je imalo najveću vojnu potrošnju u srednjoj i zapadnoj Europi od 68.5 milijardi dolara, od čega je procijenjenih 2.5 milijardi dolara financijska pomoć Ukrajini. Ukrajinska vojna potrošnja porasla je za 640 posto u 2022., što je najveći godišnji porast zabilježen u podacima instituta od 1949. godine, pri čemu taj ukupni iznos ni ne uključuje ogromnu financijsku vojnu pomoći koju je osigurao Zapad. SAD i dalje daleko najviše troši na vojsku u svijetu, a američka vojna pomoć Ukrajini činila je samo 2.3 posto ukupne američke vojne potrošnje u 2022. Američki vojni proračun čini čak 39% sveukupne svjetske potrošnje na vojsku.
Ruski izdaci za vojsku narasli su za 9.2 posto u odnosu na prošlu godinu i sada čine oko 4.1% ruskog BDP-a, međutim brojke su “vrlo neizvjesne s obzirom na sve veću netransparentnost financijskih vlasti” od početka rata u Ukrajini u veljači 2022., navodi se u izvješću. “Razlika između proračunskih planova Rusije i njezine stvarne vojne potrošnje u 2022. sugerira da je invazija na Ukrajinu Rusiju koštala mnogo više nego što je predviđala”, rekla je Lucie Beraud-Sudreau, direktorica SIPRI programa za vojne izdatke i proizvodnju oružja za The Independent.
Vojna potrošnja Indije od 81.4 milijarde dolara bila je četvrta najveća u svijetu i zabilježila je rast od 6 posto u usporedbi s 2021. godinom. Saudijska Arabija je povećala svoje izdatke za 16 posto i postala je peta država u svijetu prema trošenju na vojsku. Katar, koji je dramatično proširio svoje oružane snage usred Zaljevske krize u kojoj su ga blokirali Saudijska Arabija, UAE, Bahrein i Egipat, povećao je vojnu potrošnju za čak 27 posto. Kina, drugi najveći vojni potrošač u svijetu, izdvojila je 292 milijarde dolara u svom vojnom proračunu prošle godine, što je 4.2 posto više u odnosu na 2021. Kineski vojni izdaci rastu 28 uzastopnih godina, navodi se u izvješću.
