Predsjednica Hondurasa Xiomara Castro rekla je da želi da njezina zemlja otvori službene diplomatske veze s Kinom i to bi bio potez koji bi okončao službeni odnos Hondurasa sa samoupravnim otokom Tajvanom. Castro, koja je tijekom izborne kampanje 2021. rekla da će promijeniti veze s Pekingom, napisala je na Twitteru da je svom ministru vanjskih poslova naložila da započne proces priznavanja Narodne Republike Kine.
Taj je potez bio “znak moje odlučnosti da se pridržavam vladinog plana”, napisala je. “Moramo gledati na stvari vrlo pragmatično i tražiti najbolju korist za honduraški narod”, rekao je kasnije za lokalnu televiziju honduraški ministar vanjskih poslova Eduardo Reina, prenosi novinska agencija Reuters.
Tajvansko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je izrazilo ozbiljnu zabrinutost vladi Hondurasa i pozvalo je da pažljivo razmotri svoju odluku i ne “upadne u kinesku zamku”. Iako Xiomara u svom tweetu nije spomenula Tajvan, Kina ne dopušta državama da održavaju formalne odnose s Taipeijem ako priznaju Peking.
Analitičari kažu da potez Hondurasa nije neočekivan s obzirom na Xiomarine komentare o kampanji i nedavne razgovore s Kinom o financijskoj pomoći Hondurasu. Naime, u veljači je Reina najavio da će Peking osigurati sredstva za još jednu branu duž rijeke Patuka. Kina pokušava produbiti veze s preostalim saveznicima Taipeija otkako je Tsai Ing-wen prvi put izabrana za predsjednicu Tajvana 2016. Nekoliko zemalja, uključujući Salomonske Otoke, promijenilo je vanjskopolitički kurs po ovom pitanju.
U Srednjoj Americi, regiji koju su Sjedinjene Države dugo smatrale unutar svoje sfere utjecaja, Nikaragva je 2021. prekinula diplomatske odnose s Tajvanom. Ako Honduras ipak prijeđe na stranu Pekinga, samo će još Belize i Gvatemala službeno priznavati Tajvan, kojem će preostati samo 13 službenih diplomatskih saveznika diljem svijeta, u usporedbi s 22 kada je Tsai Ing-wen preuzela dužnost kao predsjednica Tajvana.
“Srednjoameričko priznanje Tajvana naslijeđe je Hladnog rata”, rekao je Bruno Binetti iz London School of Economics i stručnjak za odnose s Kinom u Latinskoj Americi za Al Jazeeru. “Mnogo toga se promijenilo od tada, uključujući spektakularan gospodarski uspon Kine. Prije nekoliko desetljeća Tajvan je zapravo bio privlačniji gospodarski partner od Kine. To je davna povijest, Tajvan se jednostavno ne može natjecati s ogromnim kineskim tržištem”, tvrdi.
