Japanska ekspedicija na dno sjevernog Tihog oceana otkrila je jeziv prizor. ” Svake godine više od 10 milijuna tona plastike završi u morima. Ono što vidimo da pluta na površini samo je malen dio tog otpada.”- izjavio je jedan od istraživača za Academic Times. U dubokoj brazdi na 5800m dubine podmornicom su pronašli kilometarsku nakupinu plastičnog otapda. Čak 80% pronađene plastike je jednokratno, npr. vrećice i boce. Plastici u moru treba više od stoljeća da se raspadne, ali niti onda se ne razgradi potpuno. Nakon raspadanja pređe u čestice mikroplastike, a pri raspadanju se ispuštaju i štetni spojevi. Plastika i mikroplastika štetne su za cjelokupni morski sustav i morske životinje. Životinje ispod mora slučajno se zapetljavaju u vrećice i konope, a ribe gutaju mikroplastiku. Istraživanja sugeriraju da više od pola riba koje jedemo, jedemo zajedno s plastikom vidjeli je ili ne. Kakve su dugoročne posljedice plastike i njenih spojeva u našem organizmu?
Šira analiza uglednog časopisa Science otkrila je da od 20 država koje loše gospodare plastikom, njih čak 12 se nalazi u Aziji. No, problem plastike nije problem koji je “tamo negdje daleko”. Naime, more, zrak i voda zajedno sa štetnim stvari koje bacamo nisu ograničene državnim granicama u svojim kretanjima.
Jadran, kao zatvoreno more, je uz Keltsko more među najzagađenijim dijelovima europskog mora, prema studiji iz časopisa Marine Pollution Bulletin. Čak 90% tog otpada dolazi na jug Hrvatske putem struja iz južnog susjedstva, naročito Albanije. Posebno je zagađeno jadransko dno kao i obale južnih otoka ( Mljet, Lastovo, Vis, Pelješac i Šolta).
