Iran i Rusija intenziviraju stratešku suradnju nakon ruske vojne invazije na Ukrajinu poslije koje je Rusija bila (i ostala) izvrgnuta najsnažnijim sankcijama protiv bilo koje zemlje ikad.
U tom su se smislu dvije zemlje našle u sličnoj situaciji s obzirom da je i Iran pod strogim međunarodnim sankcijama već više od 40 godina, nakon Islamske (Iranske) revolucije 1979. godine. Znatan dio njih trebao je biti ukinut nakon iranskog potpisivanja sporazuma o njegovom nuklearnom programu 2015., iz kojeg su se, međutim, Sjedinjene Države samoinicijativno povukle u svibnju 2018. godine u vrijeme Trumpove administracije. Zbog toga su sankcije i dalje ostale na snazi jer su se zapadni supotpisnici (Njemačka, Francuska i Velika Britanija) bojali tzv. sekundarnih sankcija od strane Washingtona u slučaju suradnje s Iranom.
Moskva i Teheran još su prošle godine potpisali sporazum o strateškom partnerstvu, prije svega u energetskom sektoru, ali i onom vojnom. Naime, protiv Irana su još u listopadu 2019. prestale važiti međunarodne (UN-ove) sankcije na izvoz suvremenog oružja, čije produljenje nije uspjela osigurati tadašnja američka, izrazito protuiranska, Trumpova administracija. To, međutim, nije spriječilo Sjedinjene Države da i nakon toga vrše pritisak na druge države da Iranu ne isporučuju suvremeno oružje.
Međutim, i prije pokretanja ukrajinskog rata, zbog i do tada krajnje poremećenih američko-ruskih odnosa, Moskva nije namjeravala dalje slušati Washington pa je otvoreno izjavljivala kako će intenzivirati svoju suradnju s Teheranom koja obuhvaća i isporuke suvremenog naoružanja – uključujući i borbene zrakoplove. U međuvremenu je Iran, krajem prošle godine, postao i punopravni član Šangajske organizacije (SCO) za što je upravo Moskva najviše lobirala. U tom smislu, osim s Rusijom, Iran dodatno intenzivira ionako visoku razinu suradnje s Kinom s kojom je još 2020. godine potpisao veliki sporazum o dugoročnoj strateškoj suradnji (prije svega u energetskom i infrastrukturnom sektoru) koji se procjenjuje na oko 20 milijardi dolara.
Iran je definitivno ušao u sferu ruskog i kineskog utjecaja i danas mnogi analitičari u svijetu otvoreno govore o stvaranju tzv. osovine Moskva-Peking-Teheran, kao glavnoj protuteži združenom Zapadu.
Danas je američki medij Bloomberg objavio kako Iran želi kupiti ruske protuzračne raketne sustave S-400 Triumf, što se ne sviđa Izraelu. Naime, ta zemlja vjeruje da će Teheran, ako dobije navedene sustave, biti u stanju spriječiti Izrael da napadne iranska nuklearna postrojenja.
Podsjećamo da Iran sada posjeduje starije ruske sustave protuzračne obrane S-300 koji se nisu u stanju učinkovito nositi sa suvremenim izraelskim zrakoplovima i raketama.
Ruske sustave PZO S-400 Triumf do sada su kupile Kina, Indija i Turska, a uskoro će, ništa neobično, biti isporučeni i Bjelorusiji.
Prije nekoliko mjeseci Teheran je najavio da će uskoro nabaviti ruske suvremene višenamjenske zrakoplove Su-35 (kako je rečeno, u vrijeme iranske Nove godine koja počinje u ožujku), a navodno se u Rusiji u tu svrhu već obučavaju i iranski piloti.
Nedavno je Bijela kuća objavila kako Iran namjerava od Rusije kupiti vojnu opremu vrijednu milijarde dolara. Koordinator za strateško komuniciranje Vijeća za nacionalnu sigurnost (NSC) Bijele kuće John Kirby izjavio je:
“Rusija planira surađivati s Iranom kako bi zauzvrat dobila još više vojne opreme (za rat u Ukrajini, op.GN.). Rusija nudi Iranu obrambenu suradnju bez presedana, uključujući projektile, elektroniku i protuzračnu obranu. Vjerujemo da Rusija može isporučiti borbene zrakoplove Iranu.”
Ovoj vijesti treba dodati i onu da se guvernerka središnje ruske banke, Banka Rusije, Elvira Naibulina, upravo uputila u Teheran gdje s predstavnicima tamošnjih nadležnih tijela namjerava dogovoriti uspostavu međusobne platforme za financijska poravnanja s ciljem izbjegavanja sankcija od strane Zapada, odnosno korištenja dolara i SWIFT-a.
