Cijena sirove nafte jutros je pala na 64 dolara po barelu. To je posljedica povećane ponude zemalja OPEC+, kao i povećane proizvodnje u Iranu – što se sve zajedno suprotstavilo znakovima snažnog gospodarskog oporavka u Sjedinjenim Državama i nadi u širi oporavak potražnje u 2021. godine. O tome piše Reuters.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini partneri OPEC+ dogovorili su se prošlog četvrtka o mjesečnom povećanju proizvodnje od svibnja do srpnja. Iran također pojačava izvoz, usprkos američkom naftnom embargu koji je u jesen 2018. g. Teheranu nametnula administracija bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Nafta Brent za lipanjske ugovore pala je za 96 centi, ili 1,5%, i iznosi 63,90 dolara za barel. U svibnju je sirova nafta WTI pala za 62 centa, ili 1%, i iznosi 60,83 dolara.
Nafta se vratila sa svojih povijesnih najnižih razina prošle godine zbog rekordnih smanjenja proizvodnje OPEC+, od kojih će većina ostati nakon srpnja, te određenog oporavka potražnje za naftom, za koji se očekuje da će se ubrzati u drugoj polovici ove godine.
Iako su sporo uvođenje kampanje cijepljenja protiv Covid-19 i povratak u karantenu u dijelovima Europe vršili pritisak na oporavak cijena nafte, podaci od prošlog petka pokazali su da su SAD otvorile najveći broj radnih mjesta u ožujku, u odnosu na prethodnih 7 mjeseci.
Zanimljivo je podsjetiti i da je Kina još krajem prošle godine dosegnula pred-pandemijske gospodarske pokazatelje, kao jedina zemlja u svijetu kojoj je to uspjelo, kao i na nedavno objavljeni podatak američkog Bloomberga (koji smo također objavili na našem portalu, vidi poveznicu ispod teksta) o postupnom oporavku ruskog gospodarstva od posljedica pandemije Covida-19 i odbijanja predsjednika Putina da ponovo uvodi zaključavanje (lockdown) čemu upravo pribjegavaju brojne vlade članica EU.
Drugim riječima, tri najveće svjetske države, ako je vjerovati navedenim podacima a nema potrebe u suprotno, polako ali sigurno „grabe“ naprijed, dok se EU upravo bori s tzv. trećim valom pandemije, s potpuno neizvjesnom budućnosti u smislu do kada će to sve trajati. Pritom, očito, nije glavni razlog procijepljenost stanovništva. Velika Britanija ima procijepljenost svoga stanovništva oko 50 posto pa je gotovo potpuno u karanteni, dok pojedine zemlje u EU imaju puno manju procijepljenost i puno bolju epidemiološku sliku (npr. Hrvatska, gdje je cijepljeno svega oko 9 posto stanovništva). Također i spomenuta Rusija, gdje je cijepljeno samo oko 4 posto stanovništva.
Još jedan događaj koji bi u konačnici mogao dovesti do povećanja opskrbe naftom jest činjenica da se ulagači fokusiraju na neizravne razgovore između Irana i Sjedinjenih Država u sklopu napora da se ponovno otvori nuklearni sporazum 2015. godine. Podsjećamo, ti bi razgovori trebali početi u utorak, 6. travnja u austrijskoj prijestolnici Beču.
Naime, nakon tih razgovora moglo bi uslijediti ukidanje američkih sankcija (što traži Teheran) i potpuni povratak Irana obvezama koje proizlaze iz nuklearnog sporazuma iz srpnja 2015. g. i Zajedničkog sveobuhvatnog plana djelovanja (JCPOA) nakon što je Trumpova administracija SAD jednostrano povukla iz spomenutog sporazuma 8. svibnja 2018. godine.
I opet se vratimo na Reuters koji napominje kako je Iran već povećao izvoz nafte u Kinu usprkos američkim sankcijama.
Bloomberg: rusko gospodarstvo se oporavlja bez uvođenja lockdowna
