Postoji popularna izreka na talijanskom jeziku, slična izazu “Kad na vrbi rodi grožđe” i glasi “To će biti kada most do Messine bude gotov”. Ova šaljiva izreka ukazuje na dublji problem s izgradnjom tog mosta. San o mostu koji povezuje kopno sa Sicilijom preko Mesinskog tjesnaca seže još iz rimskog doba, kada je konzul Metel navodno povezao bačve i drva kako bi premjestio 100 ratnih slonova iz Kartage u Rim 252. godine prije Krista, prema spisima Plinija Starijeg.
Od tada se kuju razni planovi, uključujući i kratkotrajnu ideju za tunel, dolazili i odlazili, kao i voda ispod mosta, slikovito objašnjava CNN. Ako bude izgrađen, most preko Mesinskog tjesnaca bio bi dugačak 3.2 kilometra i bio bi najduži viseći most na svijetu. Sada bi se golemi inženjerski projekt zapravo mogao realizirati, zahvaljujući dekretu koji je prošlog mjeseca donijela vlada Giorgie Meloni nakon što je ministar prometa Matteo Salvini oživio plan koji je posljednji put bio aktualan dok je Silvio Berlusconi bio premijer. Godine 2006. ponudu za izgradnju mosta dobio je konzorcij predvođen talijanskom tvrtkom Salini Impregilo, koja se sada zove WeBuild. Kada je Berlusconijeva vlada pala te godine, planovi za izgradnju mosta propali su s njegovom vladom nakon što je sljedeći premijer, Romano Prodi, projekt smatrao bacanjem novca i rizikom za okoliš.
Od tada su projekt razne vlade pokušavale oživjeti, a sadašnja vladajuća koalicija pod vodstvom Meloni, Salvinija i Berlusconija stavila ga je na popis svojih predizbornih obećanja. Kada je Salvini postao ministar prometa, to mu je postao prioritet i vezao je svoj imidž uz obećanje da će izgraditi most. Tvrtka WeBuild, koja još uvijek ima ponudu na papiru, tužila je vladu zbog kršenje ugovora nakon što je projekt pauziran, ali je i dalje najvjerojatnija tvrtka za izvođenje radova unatoč “interesima iz cijelog svijeta, uključujući i iz Kine”, rekao je Salvini u ožujku kada je predstavio plan. “Oni koji su pobijedili na natječaju 2006. su oni koji će najvjerojatnije nastaviti s konačnom verzijom projekta”, rekao je.
“Most preko Mesinskog tjesnaca je projekt koji može odmah krenuti. Čim se ugovor ponovno uspostavi i ažurira, projekt može započeti”, rekla je predsjednica tvrtke talijanskom parlamentu sredinom ovog mjeseca. “Predviđeno je da će izrada izvedbenog projekta trajati osam mjeseci, dok će vrijeme izgradnje mosta biti nešto više od šest godina. Trošak projekta iznosi 4.5 milijardi eura samo za most i 6.75 milijardi eura za infrastrukturu koja ga podržava s obje strane, što uključuje nadogradnju cestovnih i željezničkih veza, izgradnju terminala i izvođenje pripremnih radova na kopnu i morskom dnu kako bi se “smanjili hidrogeološki rizici” tijekom izgradnje, prema planu predstavljenom ministarstvu prometa. Od 1965. godine, čak 1.2 milijarde eura javnih sredstava već je potrošeno na studije izvedivosti. Ministar prometa Salvini voli reći da će sada više koštati “ne izgraditi most nego izgraditi ga”.
Problem s Cosa Nostrom
Ipak, izazovi izgradnji mosta su složeni. Južna Italija sklona je korupciji s dvije velike kriminalne zajednice: kalabrijska Ndrangheta i sicilijanska Cosa Nostra koji se snažno uvlači u izvođenje građevinskih projekata. Nedavno uhićenje šefa Cosa Nostre, Mattea Messine Denara nakon 30 godina provedenih na Siciliji predstavlja pobjedu za pravosudni sustav. Denaro je bio protiv izgradnje mosta, kao i neki drugi mafijaški šefovi, prema svjedočenju doušnika koji su pridonijeli Denarovu uhićenju, dijelom zato što se organizirani kriminal hrani siromaštvom, izoliranošću stanovnika i nerazvijenošću.
Studija iz Nomos Center think tanka objavljena prije 20 godina i sada ažurirana upozorila je da bi dijelovi projekta, poput transporta i opskrbe mogli doći pod kontrolu kriminala, a lokalna mafija će vjerojatno tražiti i novac za zaštitu. “Ne bojim s uplitanja kriminala”, rekao je ministar Salvini nedavno u parlamentu i dodao: “moći ćemo jamčiti da tamo rade najbolje talijanske, europske i svjetske tvrtke. Postojat će nadzorna tijela za svaki euro uložen u most”.
Geografski problemi
Geografski problemi mogli biti još ozbiljnija prepreka izgradnji. Mesinski tjesnac nalazi se duž linije geografskog rasjeda gdje je potres jačine 7.1 Richtera iz 1908. godine ubio više od 100 000 ljudi i izazvao tsunamije koji su opustošili obalna područja na kalabrijskoj i sicilijanskoj strani obale. To je i dalje najsmrtonosniji zabilježeni seizmički događaj u Europi do danas. I vode su nemirne. Struje su toliko jake da često čupaju alge s morskog dna, a mijenjaju se svakih šest sati.
Prema originalnom planu tvrtke WeBuild koji je jedini koji se trenutno razmatra, mosta bi bio izgrađen da izdrži vjetrove do 300 kilometara na sat i mogla bi ostati otvoren za promet s vjetrovima do 150 kilometara na sat. Postojala bi tri vozna traka u svakom smjeru: dva prometna i jedan hitni, a u sredini bi bile željezničke trake. Prema sadašnjem planu, svaki sat bi moglo proći 6000 automobila i kamiona, a dnevno bi moglo proći 200 vlakova.
Most bi bio oko 74 metra iznad razine mora i omogućio bi plovni kanal od 600 metara, omogućavajući prolaz teretnim brodovima, pa čak i najvišim kruzerima. Također bi bio dizajniran da izdrži potres magnitude 7.5, što je malo jači potres od onog razornog iz 1908. godine. Sama faza izgradnje pridonijela bi 2.9 milijardi eura nacionalnom BDP-u i zaposlila bi 100 000 ljudi i 300 dobavljača, a većina tih ljudi dolazila bi iz regija Sicilije i Kalabrije gdje su stope nezaposlenosti visoke.
Šteta za okoliš i bioraznolikost
Ekolozi tvrde da bi most bio razoran za teren i divlje životinje. “U Mesinskom tjesnacu, vrlo važnom mjestu tranzita za ptice i morske sisavce, koncentracija je velike bioraznolikosti”, kaže glasnogovornik grupe Legambiente, dodajući da bi most, i tijekom i nakon izgradnja, poremetio migracijske rute između Afrike i Europe.”Cijelo područje Mesinskog tjesnaca zaštićeno je područje prema EU Direktivi o staništima”, rekao je direktor WWF-a Stefano Lenzi. Godine 2006., prije nego što je plan odložen, grupa je pripremala tužbu kako bi ga pokušala zaustaviti projekt. Skupine za zaštitu okoliša tvrde da je polusatni trajekt ruta koja najmanje smeta okolišu.
Učinak mosta na gospodarstvo bio bi nedvojbeno velik, inzistira Salvini, rekavši da bi teretni brodovi iz Azije mogli pristajati na Siciliji i da bi se ta roba mogla prevoziti brzim vlakovima u Europu, nakon što se na Siciliji izgrade tračnice za vlakove velikih brzina. Javno mnijenje s obje strane tjesnaca ostaje mješovito. Očekivano, oni koji mogu imati koristi od veće trgovine i turizma podržavaju izgradnju mosta.
Most nikada nije bio tako blizu izgradnje kao što je sada, nakon što je Meloni potpisala dekret kojim se otvara put za konkretne planove koji će se provesti. Dekret će postati zakon u lipnju, a Salvini je rekao da se nada da će se pokrenuti do srpnja 2024. Messinski tjesnac dugo se poistovjećivao s nemirnim vodama. Homer je ondje s razlogom stvorio jazbinu morskih čudovišta za Scyllu i Charybdis.
