Izbori u Kirgistanu i Kazahstanu: u Kazahstanu ih bojkotira neovisna oporba

Osamnaest mjeseci nakon izbora kazahstanskog predsjednika Kasima Žomarta Tokajeva stanovnici srednjoazijske države u nedjelju glasaju za novi parlament.

Socijaldemokratska stranka bojkotira izbore, što znači da neće sudjelovati neovisna oporba. U proteklih nekoliko tjedana uhićeni su deseci aktivista.

Pravo glasa ima ukupno 11.9 milijuna birača.

Na izborima se natječe pet stranaka s 312 kandidata. Za ulazak u parlament trebaju prijeći prag od 7 posto. Kao i prijašnjih godina, očekuje se pobjeda vladajuće stranke Nur Otan.

Nakon što je Tokajev izabran u lipnju 2019. prosvjedovalo se u nekoliko gradova bivše sovjetske republike. U to su doba uhićene stotine ljudi.

Tokajev je preuzeo vlast od dugogodišnjeg predsjednika Nursultana Nazarbajeva, koji je otišao u mirovinu nakon tri desetljeća vlasti.





Nazarbajev međutim još drži nekoliko utjecajnih ureda i smatra se najmoćnijim muškarcem u zemlji.

Njegova kći Dariga Nazarbajeva, koja je prije nego što je u proljeće smijenjena s dužnosti predsjednice gornjeg doma parlamenta smatrana najmoćnijom ženom u zemlji, ponovno se natječe na izborima.

Promatrači Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) kritizirali su kršenje demokratskih standarda na parlamentarnim izborima prije pet godina.





U novom izvješću OESS-a navodi se da bi se promjenom zakona mogle ograničiti ustavno zajamčene temeljne slobode.

Zbog pandemije koronavirusa na biralištima se primjenjuju stroža pravila. Glasači smiju pristupiti glasačkim mjestima samo sa zaštitnim maskama i rukavicama.

U Kazahstanu se od proljeća koronavirusom ukupno zarazilo više od 161.000 ljudi, pokazuju službeni podaci.

Izbori nakon postizbornog kaosa u listopadu 2020.

Kirgistan bira novog predsjednika u nedjelju na prijevremenim izborima na kojima je favorit nacionalistički političar Sadir Žaparov, koji je preuzeo vlast u postizbornom kaosu u zemlji nakon spornih parlamentanrih izbora 4. listopada.

Više od 3,5 milijuna birača bira među 17 kandidata u toj srednjoazijskoj republici blisko povezanoj s Rusijom.

Nasilni prosvjedi koji su izbili u listopadu prošle godine nakon spornih parlamentarnih izbora lansirali su Žaparova (52) iz zatvorske ćelije u premijersku fotelju i kulminirali su njegovim preuzimanjem privremenog predsjedništva.

Nakon izbora na kojima su provladine stranke odane tadašnjem predsjedniku Soronbaju Ženbekovu osvojile najviše glasova, tisuće prosvjednika izašle su na ulice prijestolnice Biškeka, grada s oko 100.000 ljudi.

Prosvjednici su upali u zgradu parlamenta, ured predsjednika i zatvor, oslobodili Žaparova, bivšeg oporbenog čelnika koji je kasnije imenovan premijerom a potom i vršiteljem dužnosti predsjednika nakon što je Ženbekov podnio ostavku kako bi se okončali prosvjedi.

Žaparovu, koji je bio osuđen na višegodišnju zatvorsku kaznu zbog otmice pokrajinskog guvernera u sklopu prosvjeda, ukinuta je presuda u jeku nemira u listopadu, a tijekom kampanje imao je veliku prednost pred ostalih 16 predsjedničkih kandidata.

Glavni protukandidat Žaparova je čelnik stranke Butu, Adakan Madumarov, koji daleko zaostaje za njim u anketama.

Pobjednik izbora bit će kandidat koji osvoji apsolutnu većinu glasova.

Birači također sudjeluju na referendumu o ustavnoj reformi kako bi odlučili hoće li ponovno uvesti predsjednički sustav ukinut prije više od 10 godina.

Kirgistan, bivša sovjetska republika koja graniči s Kinom, prošla je dvije revolucije u posljednjih 15 godina, 2005. i 2010.

Komentari

komentar

You may also like