Izrael iznova razmatra sporazum s Kinom o luci Haifa zbog strahova američke vojske

Politička razmišljanja, koja se odnose na kineske investicije u treću po veličini izraelsku luku Haifu, mogu biti razlog odluke izraelske vlade za ponovno razmatranje sporazuma koji Pekingu daje kontrolni paket dionica tog objekta, piše South China Morning Post.

Izrael razmatra posao iz 2015. g. između tamošnjeg Ministarstva prometa i Šangajske međunarodne lučke grupe (SIPG), o luci Haifa.

SIPG je u projekt uložila 2 milijarde dolara i planira taj lučki terminal pretvoriti u najveću izraelsku luku. Posao sklopljen s izraelskom vladom osigurava SIGP-u nadzor nad lukom na 25 godina.

Međutim, SAD su počele vršiti pritisak na Izrael, jer su američke vojno-pomorske snage izjavile kako kineski nadzor nad tom lukom može utjecati na njihove dugogodišnje operacije u Haifi, priopćio je u nedjelju Jerusalem Post.

Haifa je najveći izraelski lučki grad i treća luka po veličini u toj zemlji. U njemu se postojano provode zajedničke američko-izraelske pomorske vježbe. Ugovoreni posao sa SIPG izazvao je zabrinutost Washingtona zbog špijunaže i sigurnosti.

Zanimljivo je kako Haifa nije jedina izraelska luka koja se služi kineskim investicijama. Tvrtka-kćer China Harbour Engineering osigurala je ugovor za izgradnju luke Ashdod na izraelskoj obali Sredozemnog mora za iznos od 876 milijuna dolara.

Podsjećamo: Kina u okviru mega infrastrukturnog i gospodarskog projekta (inicijative) „Jedan pojas-jedan put“ značajno povećava svoje globalne investicije, poglavito u pomorsku infrastrukturu.Tim se projektom želi međusobno povezati više od 60 država Azije, Europe, Afrike i regije Bliskog istoka kopnenim i pomorskim vezama.

Kako je nedavno izvjestio američki Citi Bank Kina ubrzava infrastrukturne projekte u okviru te inicijative zbog napetosti u trgovinskim odnosima sa SAD-om. Peking je zato spreman iskoristiti drukčiji pristup u građevinskim projektima kako bi proširio svoj utjecaj u državama koje su dio inicijative. Kina će, vjerojatno, „povećati kreditiranja i skratiti proces potvrda projekata“ za ubrzavanje izgradnje infrastrukture, „kako bi diversificirala trgovinsku i gospodarsku djelatnost dalje od SAD-a“, navodi se u izvješću analitičara.

Podsjećamo i na slijedeće: Inicijativa „Jedan pojas-jedan put“ (kolokvijalno nazvana „Put svile“), njezina kopnena i pomorska inačica, omogućit će da trgovina između država koje se nalaze na tom putu bude znatno jednostavnija i brža, a potencijal mnogih regija doći će u punoj mjeri do izražaja. Gledano zasebno u svaki od tih infrastrukturnih projekata, oni možda i ne izgledaju previše impresivno, ali ukoliko se na karti povežu sve točke tog projekta, odnda se, zapravo, vidi njegova impresivna snaga i mogućnost.

Pet glavnih projekata unutar te mega-inicijative su:

1.      Luka Pirej u Grčkoj, čiju je polovicu ta zemlja 2009.g. dala u najam kineskoj China Ocean Shipping (Group) Company (COSCO) na 35 godina, za najamninu od 100 milijuna eura godišnje. U međuvremenu su Kinezi u potpunosti ovladali lukom koju je Grčka bila primorana iznajmiti kako bi europskoj ECB banci isplatila 254 milijarde dolara. Ova luka nije samo kineski ulaz u Europu. Ona je povezana s lukama pod kineskom upravom na Bliskom istoku, Istočnoj Africi, Jugo-istočnoj Aziji, kao i mnogima u Europi. Kina ne samo da upravlja tim lukama, ona ih povezuje u jedinstvenu mrežu, povezanu s kopnenom infrastrukturom i međusobno;

2.      Međunarodni centar za prekograničnu suradnju „Horgos“ u Kazahstanu, na granici s Kinom, koji omogućuje slobodan protok ljudi i kapitala, ustrojen 2002.g. U njemu je Kina otvorila nekoliko industrijskih zona, hotela i centara za robotiku. Kineske investicije u taj projekt do sada iznose oko 3,25 milijarde dolara;

3.      Nova luka Baku, u Azarbajdžanu, izgrađena kako bi postala novo logističko središte te države i osiguralo njezinu veliku inicijativu – gospodarsku diversifikaciju. Ta kaspijska luka služi kao terminal za kopneni i željeznički promet, a nastoji se pozicionirati kao svjetsko prometno čvorište, koje povezuje Rusiju, Iran, Europu, Srednju Aziju, Kavkaz i Kinu. Luku je porjektirala nizozemska tvrtka Royal Haskoning, izgradnja je trajala sedam godina, a s radom je počela 2010.g. Investicije za izgradnju projekta osigurao je sam Azerbajdžan, a iznose oko 400 milijuna dolara;

4.      Kinesko-pakistanski gospodarski koridor, čija izgradnja stoji 46 milijardi dolara, vjerojatno je najvažniji projekt inicijative „Jedan pojas-jedan put“. Sredstva za njegovu izgradnju u potpunosti osigurava Kina. Jedna od njegovih glavnih komponenti je jedinstvena regionalna prometno-logistička mreža (autoceste, elektroopskrbna mreža, izgradnja kineske luke u južnom pakistanskom gradu Gwadaru na Indijskom oceanu, koja će biti povezana sa sjevernim Pakistanom mrežom željeznica, autocesta i cjevovoda za energente). Energetski projekti unutar tog koridora imaju udio od čak 33 milijarde dolara i trebali bi nadomjestiti kronični nedostatak energenata za sam Pakistan;

5.      Željeznička linija Kina-London. 1. siječnja 2017. g. iz Kine je na svoje prvo putovanje u London po novoj ruti otpravljen teretni vlak  s proizvodima vrijednim 4 milijuna funti, kako bi prešao put od 12 tisuća kilometara. Presjekao je euroazijski kopneni masiv s istoka na zapad za svega 18 dana. Ta vrsta prijevoza trebala bi postati središnja karika između skupog zračnog i jeftinog ali sporog, i ne baš uvijek sigurnog pomorskog prometa. Ova željeznička ruta prolazi kroz Kinu, Kazahstan, Rusiju, Bjelorusiju, Poljsku, Njemačku, Belgiju, Francusku i Veliku Britaniju.  Organizator ove željezničke linije je kineska tvrtka Yiwu Timex Industrial Investment, koja je ranije slala vlakove do njemačkog Duisburga.

“Slobodna Dalmacija”: Izraelska luka Haifa prelazi u kineske ruke

0 komentara

You may also like