Izvanredni parlamentarni izbori u Azerbajdžanu. Pobjednik poznat!

Azerbajdžanski parlament (Milli Medžlis) sastoji se od 125 zastupnika koji se biraju na razdoblje od pet godina na temelju općih i neposrednih izbora. Parlament petog saziva formiran je nakon izbora 1. studenog 2015. godine. Parlamentarni izbori u zemlji održavaju se svakih pet godina. Sljedeći su se izbori trebali održati u studenom 2020. godine. Parlamentarni izbori u Azerbajdžanu održavaju se većinskim sustavom po načelu jedan mandat iz jedne izborne jedinice.

Karta: Azerbajdžan, izvor: en.wikipedia

U nedjelju, 28. studenog 2019. godine, inicijativu za raspuštanje Milli Medžlisa preuzeli su zastupnici iz vladajuće stranke „Yeni Azerbaijan“ („Novi Azerbajdžan“), koji čine parlamentarnu većinu. To su motivirali potrebom potpore smijeru reformi šefa države, transformacije zakonodavne vlasti i ažuriranja sastava parlamenta. Nezavisni i oporbeni zastupnici također su podržali ovu inicijativu. U skladu sa zakonodavstvom Azerbajdžana, 4. prosinca plenum Ustavnog suda odlučio je raspustiti Milli Medžlis. Izvanredni parlamentarni izbori zakazani su za 9. veljače 2020. godine. Predizborna kampanja je počela 23 dana ranije, a završila je 8. veljače, 24 sata prije početka glasovanja.

Azerbajdžan ima izborno zakonodavstvo koje ispunjava međunarodne standarde, a trenutni Izborni zakon osigurava slobodne, transparentne i demokratske izbore. Kako bi se pojednostavila registracija kandidata, bio je pripremljen poseban obrazac za prijavu s priloženim „podsjetnikom kandidatu“, koji detaljno opisuje postupak prijave, odobrenja i konačne registracije. Postupak pregleda dokumenta bio je otvoren i transparentan za sve zainteresirane strane, medije koji su pozvani za nadgledanje postupka od početka do kraja, te javnosti.

Od 1774 kandidata, koji su predali svoje prijave Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP), na razmatranje za odobrenje kandidature prihvaćena je 1637 prijava. Taj broj znatno nadvisuje rezultat prethodnih parlamentarnih izbora na kojima je registrirano 1240 kandidata. Ukupno 39 osoba odbijeno je u prijavi zbog ozbiljnih kršenja pravila za podnošenje dokumenata. Od ukupnog broja kandidata, 272 kandidata predstavljaju 19 političkih stranaka koje djeluju u Azerbajdžanu.

Na ovim parlamentarnim izborima broj kandidatkinja, koje su prijavili svoju kandidaturu bio je dvostruko veći od broja onih koje su sudjelovale na prethodnim izborima. U 2015. godini bilo je 141 kandidatkinja, a ove godine njihov broj je bio 357, što je 21,8% od ukupnog broja kandidata.



Od strane SIP-a su provedeni razni programi za podizanje svijesti sudionika i javnosti o predizbornom procesu, uključujući seminare za kandidate i članove izbornih komisija na biračkim mjestima u glavnom gradu i regijama zemlje, kao i informativna sesija na temu „Medijsko izvještavanje o izborima “, u organizaciji Vijeća Europe zajedno s Središnjim izbornim povjerenstvom. Kao dodatno sredstvo za osiguranje transparentnosti na 1000 biračkih mjesta koja pokrivaju cjelu zemlju postavljene su web-kamere. To omogućava korisnicima interneta, koji nisu promatrači, u bilo kojem kutku svijeta, bez dolaska u Azerbajdžan, ući na web stranicu SIP-a i kontinuirano, široko i sveobuhvatno pratiti proces glasanja, brojanja glasova i utvrđivanja rezultata na dan izbora na platformi, otvorenoj za sve bez ikakve registracije.

Akreditaciju u svezi s izvanrednim parlamentarnim izborima prošlo je 883 međunarodnih promatrača (između njih, iz Republike Hrvatske je kao promatrač sudjelovao urednik portala Geopoltika News Zoran Meter, vidi naslovnu foto). To je rekao predsjednik SIP-a, g. Mazahir Panahov na sjednici Središnjeg izbornog povjerenstva održanoj 7. veljače. Naveo je kako broj lokalnih promatrača je 77 721 osoba. “Međunarodni promatrači predstavljaju 55 zemalja i 56 organizacija”, rekao je.

Azerbajdžan je također bio spreman poduzeti sve korake u skladu sa zakonodavstvom radi sudjelovanja u izborima građana republike armenskog porijekla koji žive u regiji Nagorno-Karabah, navodi se u priopćenju Središnjeg izbornog povjerenstva Republike Azerbajdžan. Okupacija navedene regije i susjednih regija Azerbajdžana oduzela je članovima armenske zajednice Nagorno-Karabaha izborno pravo, kao i druga ustavna prava. Treba napomenuti kako je sukob dviju zemalja Južnog Kavkaza nastao 1988. g. zbog teritorijalnih zahtjeva Armenije protiv Azerbajdžana. Prema stavu službenog Bakua Nagorno-Karabah i sedam susjednih regija – 20 posto teritorija Azerbajdžana – pod okupacijom su oružanih snaga Armenije.

U svibnju 1994. strane su postigle prekid vatre, i još uvijek, pod pokroviteljstvom Minske grupe OESS-a i uz supredsjedanje Rusije, Francuske i Sjedinjenih Država, traju zasad neuspješni mirovni pregovori.

Četiri rezolucije o oslobađanju okupiranog Nagorno-Karabaha i susjednih teritorija, koje usvojilo  Vijeće sigurnosti UN-a, Armenija još uvijek ne provodi.

Pobjeđuje vladajuća stranka

Prema posljednjim objavljenim neslužbenim podacima azerbajdžanske središnje izborne komisije, vladajuća stranka “Novi Azerbajdžan”, na čelu s predsjednikom države Ilhamom Alievom, pobjedila na nedjeljnim izvanrednim parlamentarnim izborima, osvojivši 69 od ukupno 125 mandata. Izlaznost birača iznosila je 47,81%. Konačni službeni rezultati bit će objavljeni u srijedu, 12. veljače. Predsjednik Alijev već prima čestitke čelnika brojnih svjetskih država.

Foto: Zoran Meter, urednik Geopolitika News-a, u intervjuu za azerbajdžansku državnu televiziju AZTV.

Komentari

komentar

loading...

You may also like