Građanski nemiri su porasli za 10% u godinu dana, prema izvješću “Globalni indeks mira” koje je objavio Institut za gospodarstvo i mir. Suprotno člancima brojnih svjetskih i hrvatskih medija, ovo izvješće ne zaključuje da je u svijetu poraslo sveukupno nasilje.
U 2020. je zabilježeno 14 871 nasilnih demonstracija i protesta. Najgore je u Bjelorusiji, SAD-u, Mijanmaru i Rusiji. U mnogim državama su vlade pokušale ugušiti proteste što je povećalo stopu nasilja, piše u izvješću.
Pandemija i nezadovoljstvo mjerama su primarni razlog porasta broja protesta. Njih 5000 u svijetu je organizirano zbog nezadovoljstva pristupa vlada pandemiji. Takvi protesti posebno su bili vidljivi na političkoj sceni Češke, Njemačke, Estonije, Irske, Nizozemske, Norveške, Slovenije, Singapura i Švicarske. Porastao je i broj nasilnih protesta. Njih 500 je bilo nasilno, a povezano je s reakcijom na mjere.
Porasla je i politička nestabilnost u većini zemalja, a takav trend se djelomično također može objasniti političkom dinamikom uslijed pandemije i manjim povjerenjem u autoritete vlada.
Već šestu godinu zaredom pada broj žrtava od terorizma. Također, pao je i broj smrti uzrokovanih bilo kakvim nasiljem, a taj broj pada od 2014. Iako broj ubijenih pada, blago je narastao broj nasilnih sukoba. Čak 65% takvih sukoba u 2021. se događa u području afričkog Sahela i Afričkog roga.
Oko 60% ljudi u svijetu je zabrinuto da bi mogli nastradati od posljedica nasilnog kriminala. Najgore je u Afganistanu, a loše je i u Meksiku, Brazilu, Iraku, Južnoafričkoj republici, Jemenu, Sudanu, Siriji i supsaharskoj Africi.
Island je još od 2008. najsigurnija zemlja. Slijede: Novi Zeland, Danska, Portugal i Slovenija.
U zadnje dvije godine događa se pojačana militarizacija vojski. Čak 105 zemalja je povećalo izdvajanja za vojsku. U zadnje dvije godine u najvećem porastu izdvajanja za vojsku su Kina, SAD, Južna Koreja i Njemačka.
U većini država, njih 123 kontinuirano pada stopa ubojstva. U 84 zemlje ljudi tvrde da se osjećaju sigurno hodati sami.
