Izvješće: SAD prvi puta uvrštene u “nazadujuće” demokracije, Srbija više nije ni demokracija

Sjedinjene Američke Države su se po prvi put pridružile godišnjem popisu demokracija koje nazaduju, objavila je u ponedjeljak Međunarodna istraživačka skupina IDEA, ukazujući na “vidljivo pogoršanje” za koje kaže da je počelo 2019, prenosi CBS.

Globalno, svaka četvrta osoba živi u nazadnoj demokraciji, udio koji raste zadnjih godina prema ovom izvješću nazvanom “Globalno stanje demokracije 2021.” “Ove godine smo prvi put označili Sjedinjene Države kao demokraciju koja nazaduje, ali naši podaci sugeriraju da je trend nazadovanja demokratskih procesa počeo od barem 2019.”, navodi se u izvješću ove udruge sa sjedištem u Stockholmu.

“Sjedinjene Američke Države su demokracija s visokim učinkom, pa su čak i poboljšale svoj učinak u pokazateljima nepristrane uprave (korupcija i predvidljiva provedba) 2020. Međutim, pad građanskih sloboda i provjere vlade ukazuju na to da postoje ozbiljni problemi sa samim osnovama demokracije”, rekao je za AFP Alexander Hudson, koautor izvješća.

“Povijesna prekretnica dogodila se 2020.-2021. kada je bivši predsjednik Donald Trump doveo u pitanje legitimnost izbornih rezultata 2020,”, stoji u izvješću. Osim toga, Hudson je ukazao na “pad kvalitete slobode udruživanja i okupljanja tijekom ljeta prosvjeda 2020.” i nakon ubojstva Georgea Floyda od strane policajca.

Think tank udruženje IDEA već 50 godina prati demokratske procese u oko 160 zemalja, svrstavajući ih u tri kategorije: demokracije (uključujući one koje su “nazadne”), “hibridne” vlade i autoritarni režimi. “Vidljivo pogoršanje demokracije u Sjedinjenim Državama, kao što se vidi u sve većoj tendenciji osporavanja vjerodostojnih izbornih rezultata, naporima da se suzbije sudjelovanje na izborima i sve većoj polarizaciji društva su događaji koji najviše zabrinjavaju”, rekao je glavni tajnik IDEA-e Kevin Casas-Zamora.

Ranije ovog mjeseca, američki Državni tajnik Antony Blinken rekao je skupini čelnika u Keniji da je svjedok “demokratske recesije” u svijetu, a uključio je i izazove u SAD-u za koje je rekao da su dokaz “koliko naša demokracija može biti krhka”.




Casas-Zamora upozorio je na nove izazove za demokratske procese: “Nasilno osporavanje izbora 2020. bez ikakvih dokaza prijevare replicirano je, na različite načine, na mjestima kao što su Mjanmar, Peru i Izrael”. Osim “etabliranih demokracija” poput SAD-a, na popisu “nazadujućih demokracija” su i zemlje članice EU: Mađarska, Poljska i Slovenija. Dvije zemlje koje su prošle godine bile na popisu: Ukrajina i Sjeverna Makedonija, ove su godine uklonjene nakon što se njihova situacija poboljšala. Još dvije države, Mali i Srbija, napustili su listu jer se više ne smatraju demokratskim državama. Dok je Mjanmar prešao direktno iz demokracije u autoritarni režim, Afganistan i Mali ušli su u ovu kategoriju iz svoje prethodne oznake hibridnih vlada.

Srbija je iz “nazadne” demokracije postaja “hibridna” država i više nema oznaku demokracije, niti barem nazadne. “Ovo izvješće naglašava demokratski kolaps u Srbiji jer se nakon ozbiljnih problema s izborima 2020. više ne može smatrati demokracijom. To dovodi u pitanje budućnost članstva Srbije u Europskoj uniji”, tvrdi koautor izvješća.





Petu godinu zaredom zemlje koje su skrenule prema autoritarizmu nadmašuju broj onih gdje se popravlja kvaliteta demokratskog procesa. IDEA očekuje da će se ovaj trend nastaviti i u 2021. u kojoj, prema privremenoj procjeni skupine, svijet broji 98 demokracija, 20 “hibridnih” vlada uključujući Rusiju, Maroko i Tursku, te 47 autoritarnih režima uključujući Kinu, Saudijsku Arabiju, Etiopiju i Iran. U izvješću se navodi da je trend demokratske erozije “postao akutniji i zabrinjavajući”.

Komentari

komentar

You may also like