Japan: neće biti mirovnog ugovora s Rusijom bez rješavanja teritorijalnih sporova

Samo dan ranije održan je telefonski razgovor između ruskog predsjednika Vladimira Putina i novog japanskog premijera Fumia Kishida. U naknadnom razgovoru s novinarima, japanski premijer ponovio je kako je mirovni sporazum moguć tek nakon rješavanja pitanja vlasništva Japana nad svim otocima u južnom dijelu Kurilskih otoka – dakle njih četiri

Novi japanski premijer Fumio Kishida na zasjedanju parlamenta te zemlje dotakao se i pitanja Kurilskih otoka, kazavši kako ima za cilj nastaviti rješavati teritorijalno pitanje oko spornih južnih otoka tog arhipelaga i zaključiti mirovni sporazum s Rusijom.

Istina, to će se dogoditi samo pod jednim uvjetom.

“Sklapanje mirovnog ugovora s Rusijom neće biti moguće bez rješavanja teritorijalnog pitanja. Nastojat ću razviti čitavi kompleks japansko-ruskih odnosa, uključujući potpisivanje mirovnog ugovora”, rekao je Fumio Kishida.

Podsjećamo kako Japan smatra otoke Kunashir, Shikotan, Iturup i Habomai svojim teritorijem kojeg se službeno u toj zemlji naziva Sjeverni teritorij, pozivajući se na granice iz 1855. godine. Moskva pak, sa svoje strane, inzistira na tome da su ti otoci postali dio SSSR-a nakon Drugog svjetskog rata.

Godine 1956. SSSR i Japan potpisali su deklaraciju prema kojoj bi Japan mogao dobiti dva otoka – Shikotan i Hamobai ako se potpiše mirovni ugovor. Međutim, ovaj sporazum nije odgovarao Japanu, a mirovni ugovor nikada nije potpisan.




Neovisno o tome, dvije strane redovito potvrđuju svoju želju za napretkom u mirovnim pregovorima.

Tako je samo dan ranije održan telefonski razgovor između ruskog predsjednika Vladimira Putina i novog japanskog premijera Fumia Kishida. U naknadnom razgovoru s novinarima, japanski premijer ponovio je kako je mirovni sporazum moguć tek nakon rješavanja pitanja vlasništva Japana nad svim otocima u južnom dijelu Kurilskih otoka – dakle njih četiri. Takav stav sigurno neće prihvatiti Moskva, ne samo zbog ugleda koje bi to imalo po Rusiju – i to u vrijeme dok se ona ubrzanim koracima vraća na globalnu scenu kao vojna i politička supersila, već i zbog sigurnosnih problema koje bi takva, promijenjena geografska politička konfiguracija značila za sigurnost njene Tihooceanske flote stacionirane u Vladivostoku i njenom slobodnom pristupu otvorenim vodama Tihog oceana. Osim toga Moskva Tokio smatra nesamostalnim po pitanju ključnih vanjskopolitičkih i obrambenih politika, u tom smislu ovisnom o Washingtonu i njegovim interesima. Rusija upozorava na mogućnost da Amerikanci izgrade svoje vojne baze na sjeveru Japana, što Tokio odlučno opovrgava tvrdeći kako to neće dozvoliti. Međutim jedno su lijepe riječi i želje, a nešto sasvim drugo stvarne mogućnosti i to se već puno puta dokazalo i na tlu Europe po pitanju širenja NATO saveza nakon raspada SSSR-a i Varšavskog ugovora. Teško da će Moskva učiniti istu grešku, ovoga puta još i po pitanju svog teritorija.





Podsjećamo kako je Tokio nedavno oštro prosvjedovao zbog izvođenja ruskih vojnih vježbi na Južnim Kurilima, kao i to da je već ranije prosvjedovao i protiv razmještaja novih ruskih proturaketnih sustava na tom otočju i jačanja ukupnih ruskih vojnih efektiva u toj zoni. Ali osim prosvjeda Tokio malo što stvarnoga može učiniti. Bez političkog dogovora s Moskvom zapravo ne može učiniti ništa i toga su svi svjesni.

Ali bez obzira na ovo složeno i po bilateralne odnose opterećujuće pitanje, ukupni rusko-japanski odnosi su dobri i stabilni. Međutim, nesumnjivo bi se izdigli i na novu razinu u slučaju postizanja dogovora o spomenutom sporu i posljedičnom potpisivanju mirovnog ugovora bez kojeg su dvije zemlje formalno još uvijek u ratu i što je po obje strane neprihvatljivo. Međutim sve složenije geopolitičke prilike u svijetu, kao i snažnog približavanja i formiranja tzv. privilegiranog strateškog partnerstva Rusije i Kine u smislu zajedničkog suprotstavljanja sve većim pritiscima Zapada (čitaj SAD-a), sve više sužuju mogućnost  postizanja sporazuma između Moskve i Tokija. Ruku na srce, osim što to nije u interesu Washingtona (o čemu, naravno, ovaj javno ne govori), potpisivanje mirovnog sporazuma između dviju država nije u interesu niti Pekinga kojem odgovara da po pitanju Japana i njegovih “teritorijalnih pretenzija” ima istomišljenika u svom velikom azijskom susjedu i vojnoj velesili – Rusiji.

Ovdje treba dodati kako je japanski premijer Fumio Kishida u parlamentu izjavio kako će Japan ojačati svoju obalnu stražu i sustave obrane od projektila te zatražio od Kine “odgovorno ponašanje”. Tokio, naime, također ima teritorijalne sporove s Pekingom – oko otoka Senkaku u Istočnokineskom moru. U bliskoj budućnosti održat će se i telefonski razgovor između kineskog predsjednika Xi Jinpinga i Kishide.

Također je govorio i o odnosima sa Sjevernom Korejom, kazavši kako nuklearni i raketni program Pjongjanga smatra “potpuno neprihvatljivim”.




Osvrnuo se i na japanske odnose s Južnom Korejom koji su također posljednjih godina poremećeni međusobnim gospodarskim sankcijama po određenim sektorima ali i dodatno opterećeni bremenom povijesti odnosno zločina koje su japanski vojnici činili nad tamošnjim stanovništvom u vrijeme Drugog svjetskog rata. Premijer Kishida je kazao kako će Japan “zahtijevati od južnokorejske strane konstruktivan pristup usmjeren na povratak zdravim bilateralnim odnosima”.

 

Komentari

komentar

You may also like