Javna uloga tajnih obavještajnih službi u ukrajinskom ratu

Rat u Ukrajini sukob je u koji su špijuni došli iz sjene i zauzeli središnje mjesto, piše AP. Otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu krajem veljače, obavještajne agencije u SAD-u i Velikoj Britaniji bile su neuobičajeno spremne javno iznijeti svoje tajne obavještajne procjene o tome što se događa na bojnom polju – i unutar Kremlja.

SAD su ovog tjedna objavile obavještajne nalaze u kojima se tvrdi da je ruski predsjednik Vladimir Putin pogrešno informiran o lošim učincima njegove vojske u Ukrajini od strane savjetnika koji mu se boje reći istinu. Osim toga, u četvrtak je britanski obavještajni šef rekao da demoralizirane ruske trupe odbijaju izvršavati zapovijedi i sabotiraju vlastitu opremu.

Jeremy Fleming, koji je na čelu britanske elektroničke obavještajne agencije GCHQ, izjavio je da su “tempo i razmjer” kojim se tajne obavještajne informacije objavljuju “stvarno bez presedana.”

Mark Galeotti, stručnjak za Rusiju na University Collegeu u Londonu, složio se da sama javna obavještajna kampanja “odražava činjenicu da sada živimo u drugom dobu, politički i međunarodno. A ovo je drugačija vrsta rata.”

Dužnosnici kažu da objavljivanje deklasificiranih obavještajnih podataka – koji uključuje redovite konferencije za novinare u Washingtonu i Londonu i svakodnevna ažuriranja na Twitteru britanskog ministarstva obrane – ima nekoliko ciljeva. Djelomično je to da bi se Putinu dalo do znanja da ga se promatra i da bi ga se natjeralo da preispita ono što mu se govori. Također, osmišljen je da ohrabri rusku vojsku da kaže Putinu istinu i da ruskoj javnosti prenese da su im lagali o ratu.

SAD i UK također su objavile obavještajne procjene u pokušaju da odvrate ruske akcije. U tom kontekstu vrijedi spomenuti nedavna upozorenja da se Rusija možda sprema upotrijebiti kemijsko oružje u Ukrajini. Sve je to, prenosi AP, dio blisko koordinirane transatlantske strategije koja se radi mjesecima.





Dužnosnici Bidenove administracije kažu da su odlučili agresivno dijeliti obavještajne podatke i koordinirati razmjenu poruka s ključnim saveznicima, uključujući UK, budući da je zabrinutost SAD-a oko kretanja ruskih trupa u jesen 2021. dovela obavještajnu zajednicu u stanje visoke pripravnosti.

Početkom studenog, predsjednik Joe Biden poslao je direktora CIA-e Williama Burnsa u Moskvu kako bi upozorio da su SAD potpuno svjesne kretanja ruskih trupa. Bijela kuća obično je šutji o Burnsovim putovanjima, ali je Bidenova administracija procijenila da u ovoj situaciji moraju oglasiti posjet. Američko je veleposlanstvo u Moskvi tako objavilo da se Burns sastao s najvišim dužnosnicima Kremlja. Ubrzo nakon Burnsove misije u Moskvi, američki dužnosnici odlučili su da trebaju ubrzati razmjenu obavještajnih podataka.

Dužnosnici su dijelili osjetljive obavještajne podatke s drugim članicama saveza Five Eyes – UK, Kanadom, Australijom i Novim Zelandom – te također s Ukrajinom. Ravnateljica nacionalne obavještajne službe Avril Haines poslana je u Bruxelles kako bi izvijestila članice NATO-a o obavještajnim podacima koji su u pozadini rastuće američke zabrinutosti oko moguće ruske invazije, rekao je američki dužnosnik upoznat s tim pitanjem, koji je pod uvjetom anonimnosti razgovarao s agencijom AP.





Neki saveznici i analitičari bili su skeptični zbog sjećanja na prošle obavještajne propuste, poput lažne tvrdnje da je Sadam Hussein imao oružje za masovno uništenje koje je korišteno da opravda invaziju na Irak pod vodstvom SAD-a 2003. godine. Krajem prošle godine Francuska i Njemačka predvodile su skupinu europskih zemalja za koje se činilo da vide slične vojne obavještajne podatke kao SAD i UK ali  s razlikom da su bile manje uvjerene da je invazija na Ukrajinu neizbježna. Njemačka je u NATO-u u početku blokirala korištenje sustava za pomoć Ukrajini u nabavci određene vojne opreme. Francuska i Njemačka također su blokirale NATO da pokrene sustav ranog kriznog planiranja, prije nego što su popustili oko te odluke u prosincu.

Ovaj tjedan su francuski mediji izvijestili da je šef francuske vojne obavještajne agencije, koja nije predvidjela rusku invaziju, smijenjen sa svoje dužnosti. Odlazak Erica Vidauda uslijedio je usred dubokog istraživanja među francuskim vodstvom o tome zašto ga ih je iznenadio rat – što je bilo posebno neugodno za predsjednika Emmanuela Macrona, koji redovito razgovara s Putinom. Neki vide Vidauda kao žrtvenog jarca te napominju da je njegova smjena uslijedila neposredno uoči ovomjesečnih francuskih predsjedničkih izbora.

Utjecaj javne objave obavještajnih podataka unutar Rusije teško je izmjeriti. Američki dužnosnik koji je razgovarao s AP-om rekao je da se Bijela kuća nada da bi otkrivanje obavještajnih podataka da je Putin krivo informiran moglo pomoći ruskom čelniku da preispita svoje mogućnosti u Ukrajini. Ali publicitet bi također mogao riskirati daljnju izolaciju Putina ili ga natjerati da udvostruči svoj cilj povratka ruskog prestiža izgubljenog nakon pada Sovjetskog Saveza.

Komentari

komentar

You may also like