Tema razaranja koje je izazvala ruska invazija na Ukrajinu dominira novinskim naslovnicama i televizijskim emisijama od početka rata u veljači. No, posljedice sukoba protežu se daleko izvan granica Ukrajine i već se osjećaju u Jemenu, zemlji zaglavljenoj u, kako stručnjaci smatraju, jednoj od najstrašnijih humanitarnih kriza na svijetu. U nastavku prenosimo izvještaj New Delhi Times-a o situaciji u ovoj afričkoj državi.
Yasmin Faruki, viša savjetnica za politiku u skupini za humanitarnu pomoć Mercy Corps, govorila je za Glas Amerike (VOA) o svom nedavnom putovanju u Jemen, patnji kojoj je tamo svjedočila i očekivanju da će posljedice krize u Ukrajini dodatno oslabiti jemenski narod koji se već suočava s velikom nestašicom hrane i goriva.
„Sve u svemu, to je vrlo mračna slika“, rekla je Faruki za VOA. “Vidjela sam ljude, većinu obitelji, kako žive od jednog obroka dnevno, u iznimno nestabilnom sigurnosnom okruženju, s vrtoglavim cijenama.”
Sada je, kada se u globalnom opskrbnom lancu počinje osjećati nedostatak pošiljki pšenice iz ukrajinskih crnomorskih luka, lako predvidjeti rezultate za Jemen. “Suština je”, kazala je Faruki, “da će ovo uvelike pogoršati stvari za jemenske obitelji koje nemaju gotovo ništa.”
Rekla je da je u većim gradovima – prvenstveno u lučkom gradu Adenu i u Taizu – trgovina usporila do puzanja, ostavljajući mnoge ljude u nemogućnosti da zarade novac za kupnju hrane. Faruki je opisala scene očaja izvan gradova gdje obitelji dijele smanjene obroke hrane zbog kojih se mala djeca ne mogu normalno razvijati.
Porijeklo sukoba
“Za međunarodnu zajednicu važno je primijetiti da Jemen nije u prvoj godini humanitarne krize”, naglasila je Faruki. “Postoji niz kriza koje se odvijaju diljem svijeta koje nedvojbeno zaslužuju našu pozornost, ali Jemen se tretira kao da je u prvoj godini nove krize, a ide u osmu.”
Sukob u Jemenu počeo je 2014. godine, kada su pobunjenici koji su povezani s pokretom Huti zauzeli glavni grad Sanu, prisilivši vladu predsjednika Abeda Rabboa Mansoura Hadija da uspostavi privremeni novi glavni grad u Adenu. U godinama nakon toga, koalicija arapskih nacija predvođena Saudijskom Arabijom vodila je rat protiv Huta, koje podržava vlada Irana.
Prema Dječjem fondu Ujedinjenih naroda (UNICEF), rat u Jemenu ostavio je 23,7 milijuna ljudi kojima je potrebna humanitarna pomoć, od kojih je ogromnoj većini potrebna pomoć u hrani. Milijuni Jemenaca interno su raseljeni zbog kontinuiranog nasilja, što otežava isporuku pomoći.
Dana 14. ožujka, tri tjedna nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, UNICEF je izvijestio da je, već strašna, jemenska kriza gladi na rubu izravne katastrofe”.
‘Najgora humanitarna kriza na svijetu’
Prema Integriranoj klasifikaciji faza sigurnosti hrane, mjerenju koje su sastavili Ujedinjeni narodi i više od desetak drugih nevladinih organizacija, očekuje se da će se situacija pogoršati tijekom sljedećih mjeseci.
Najnovija analiza predviđa da će u Jemenu “približno 2,2 milijuna djece mlađe od 5 godina, uključujući 538 000 teško pothranjenih, i oko 1,3 milijuna trudnica i dojilja, patiti od akutne pothranjenosti tijekom 2022. godine.”
“Jemen već godinama predstavlja najgoru humanitarnu krizu na svijetu”, rekao je za VOA Jordan Teague, privremeni direktor za analizu politike i izgradnju koalicija dobrotvorne grupe Bread for the World (Kruh za svijet).
“Već 80% ljudi ovisi o pomoći samo za svoje osnovne potrebe, samo za preživljavanje. A posljedice rata [u Ukrajini] se tamo već osjećaju”, rekao je Teague. “To je nešto što se sada događa. Jemen doista ovisi o uvozu hrane i goriva. Ukrajina zapravo proizvodi gotovo trećinu jemenskih zaliha pšenice.”
Teague je napomenuo da je Svjetski program za hranu UN-a bio prisiljen smanjiti obroke hrane koje daje stanovnicima Jemena, prvenstveno zbog povećanja cijena zbog kojih se agencija bori da priušti potrebne zalihe.
Čak i prije rata u Ukrajini cijene su skočile, a prosječna cijena košarice hrane koju je osigurao WFP (Svjetski program za hranu) porasla je 170% u 2021. godini. Otkako je počeo rat, cijene pšenice u Jemenu skočile su za dodatnih 30%.
Djeca umiru
Faruki je istaknula opisala posjet jemenskom selu gdje je situacija posebno teška, a obitelji se bore s preživljavanjem zbog sve manje dostupnosti osnovnih prehrambenih proizvoda.
“Pitala sam jednog od naših zdravstvenih radnika koji je vodeći uzrok smrti, a on je rekao da je to akutni proljev”, rekla je. Mnoge od žrtava su mala djeca, dodala je Faruki, 2-, 3- i 4-godišnjaci koji pate od akutne pothranjenosti. Djeca su toliko dugo gladna da su njihova tijela izgubila sposobnost zadržavanja hrane, čak i kad je imaju.
“Vidite ove vrste kaskadnih, stvarno negativnih učinaka onoga što nedostatak hrane i hranjivih tvari znači za generacije Jemenaca i njihovu sposobnost postojanja i preživljavanja na dnevnoj bazi”, rekla je.
