U našoj jučerašnjoj analizi pisali smo o propasti nove američke banke srednje veličine First Republica Bank, treće u dva mjeseca, odnosno njezinom preuzimanju od strane JPMorgan Chase, kao i sve snažnijem „šumu“ o mogućem bankrotu SAD-a u kontekstu aktualnih ekonomskih i političkih problema u zemlji (vidi poveznicu ispod teksta).
Međutim, niti najnovije vijesti koje su danas stigle iz Sjedinjenih Država ne ulijevaju previše optimizma.
Naime, Fed (naslovna foto) je jučer, očekivano, ponovo povisio ključnu kamatnu stopu (to radi permanentno s ciljem borbe protiv inflacije, koja je, usprkos tome, i dalje visoka za američke pojmove) za dodatnih 0,25 postotnih bodova, u raspon od 5 do 5,25 posto. Takvi potezi Feda (razumljivi s pozicije borbe s inflacijom) štete, međutim, gospodarskom rastu zemlje u kojoj se već i službeno najavljuje mogućnost pada gospodarstva u recesiju u 2023. godini.
K svemu tome dodatnu je nervozu, ne samo u bankarski sektor odnosno povjerenje u njega, donijela vijest o novoj američkoj banci koja ima problema s kapitalom. Radi se o PacWest Bank, čija je cijena dionice izgubila gotovo 60 posto vrijednosti nakon što je uprava banke najavila kako razmatra strateške opcije, uključujući i moguću prodaju ili prikupljanje novog kapitala.
Sve je to skupa utjecalo i na pad američkog dolara u odnosu na ključne svjetske valute i na pad burzovnih indeksa u SAD-u zbog zabrinutosti investitora. Zabrinutost se osjeća i na azijskim i europskim tržištima, a rastu jedino kineski indeksi.
Ali krenimo redom.
Na azijskim burzama najvažniji indeksi u četvrtak su uglavnom oslabili, reagirajući tako na očekivanu odluku Feda o podizanju kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, na najvišu razinu još od kolovoza 2007. godine, dok je tečaj dolara oslabio, navodi danas Glas Istre, dodajući kako je MSCI indeks azijsko-pacfičkih dionica stagnirao, uz skroman obujam trgovanja zbog praznika u Japanu.
Istodobno, australski indeks oslabio je 0,06 posto, a južnokorejski 0,25 posto, dok su indeksi kineskih burzi u plusu.
Što se tiče spomenutog povećanja kamatne stope od strane američkog Feda, to je bilo već deseto povećanje zaredom, nakon čega bi, kako je signalizirao, trebala uslijediti stanka dok se ne vide dosadašnji učinci povećanja cijene novca, kao i dok se ne razriješi politička situacija oko utvrđivanja granice američkog zaduživanja, o čemu ovisi daljnje financiranje iz proračuna. Podsjećamo, republikanci u Zastupničkom domu tome se protive i zahtijevaju smanjenje troškova države a ne dodatno tiskanje novca odnosno daljnje zaduženje u nedogled. To se pitanje, naravno, zaoštrava i u kontekstu predizborne kampanje za predsjedničke izbore koji će se održati iduće godine i u kojima aktualni predsjednik Joe Biden traži dodatne 4 godine tj. novi mandat.
I dok su investitori u početku pozitivno reagirali na mogućnost pauziranja u dizanju kamatnih stopa, njihov optimizam izblijedio je nakon što je predsjednik središnje banke Jerome Powell na konferenciji za medije kazao kako je moguće i daljnje povećanje ako to bude potrebno. O tome će se odlučivati na svakoj idućoj sjednici.
“Odluka Feda bila je posve očekivana, stoga nije izazvala šok na tržištu. No, mislim da cijela gospodarska situacija nije pozitivna, poglavito nedavna situacija s američkim regionalnim bankama i njihovim preuzimanjem od strane velikih banaka. To nije dobar znak, rizici se šire na cijeli bankarski sektor, što zabrinjava investitore”, kaže Tina Teng, iz CMC Marketsa.
Tečaj dolara oslabio je u četvrtak prema najvažnijim svjetskim valutama. Dolarov indeks, koji mjeri izvedbu američkog dolara prema šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je 0,7 posto u odnosu na dan ranije, na 101,11 bodova – navodi Glas Istre.
Japanska valuta porasla je za više od jedan posto prema dolaru, na 134,5 jena za dolar.
Tečaj eura u plusu je 0,52 posto prema dolaru, na 1,1083 dolara, nadomak najviše razine u zadnjih godinu dana.
Poslijepodne se očekuju odluke Europske središnje banke u svezi kamatnih stopa, a većina na tržištu očekuje da će ih banka podići sedmi put zaredom, pitanje je samo za četvrtinu ili pola postotnog boda.
Skočile su i cijene nafte. Cijene dionica ojačale su nakon tri dana oštrog pada. Londonski Brent u plusu je 0,77 posto, na 72,89 dolara za barel, a američki WTI za 0,57 posto, na 68,99 dolara.
