Južna Koreja u središtu američko-kineske trgovinske oluje

Guverner južnokorejske Središnje banke Lee Ju-yeol izjavio je, kako se on, u četiri godine koliko je na toj dužnosti, susreo s nizom problema: 10%-tnoj nezaposlenosti među mladima, tržišnim turbulencijama zbog poteza Sjeverne Koreje, rekordnim dugom kućanstava , impeachmentom predsjednika i td., ali da to nije ništa u usporedbi s politikom Donalda Trumpa, piše Asia Times.

Kao i većina azijskih regulatora, i Lee Ju-jeol je smatrao kako poslije Trumpovih razgovora o „trgovinskom ratu“ neće uslijediti ozbiljni potezi. Zato je južnokorejska Središnja banka odlučila povisiti kamatne stope u studenom prošle godine. Ali ta se uvjerenost pokazala pogrešnom i banka je i prošli tjedan ostavila glavnu stopu na razini 1,5%. Regulator nije promijenio kamatnu stopu već osmi mjesec za redom.

„U početku su mnogi mislili kako se „trgovinski rat“ između SAD-a i Kine neće zaoštriti. Ali sada se ubrzano širi i jača neizvjesnost u svjetskoj ekonomiji. Teško je predvidjeti budućnost. Ali mi jako dobro znamo kako sukob dviju država utječe na južnokorejsko gospodarstvo i njegov izvoz“, kazao je guverner.

Južnokorejski izvoz u lipnju se smanjio za 0,1% tj. za 51,2 milijardi dolara. Analitičari, na koje se pozivao Reuters, očekivali su porast izvoza za 0,4% poslije skoka od 13,2% u mjesecu svibnju. Pad izvoza predstavlja opasan signal za ekonomiju, koja ovisi o trgovini i osjeća teškoće pri pokušaju očuvanja konkurentnosti zbog rasta Kine, Indije i drugih brzo razvijajućih ekonomija svijeta.

Podsjećamo: ovog tjedna američka administracija je objavila o predstojećem uvođenju dodatnih 10%-tnih carina na uvoz kineskih roba u iznosu od 200 milijardi dolara.
Prije toga, konkretno, 6. srpnja, počele su se primjenjivati američke carine od 25% na uvoz kineskih roba u iznosu od 34 milijarde dolara. Gotovo istodobno Peking je reagirao identičnim carinama na američke proizvode.
Od ožujka ove godine SAD su uvele carine na uvoz čelika i aluminija od 25%, odnosno 10%, a mogu uvesti i dodatne carine na uvoz automobila (ove mjere odnose se i na Kinu i na EU).

Trump je nedavno najavio kako Washington u budućnosti može uvesti carine na kineske proizvode u iznosu većem od 500 milijardi dolara tj. približno na ukupni iznos američkog uvoza iz Kine  u 2017. godini.





Posljedice ovih poteza imaju očekivani učinak i na južnokorejske tvrtke: problemi nezaposlenosti i dugovanja povećavaju se, jer korporativni sektor ne želi povećavati plaće ili investirati u inovacije i povećanje proizvodnje. Zbog Trumpovog „trgovinskog rata“ korejske su tvrtke zabrinute više nego je to bilo u vrijeme globalne financijske krize 2008. godine.

Južnokorejsko gospodarstvo je u IV. kvartalu neočekivano palo za 0,2%, što je najlošiji pokazatelj od 2008.g. Ovog tjedna je Središnja banka te zemlje snizila prognozu godišnjeg rasta s 3% na 2,9%, a također je snizila ocjenu suficita platne bilance u 2018.g. sa 70,5 milijardi dolara na 65 mlrd. dolara zbog trgovinskih napetosti. U takvim uvjetima južnokorejski regulator ne želi mijenjati parametre kreditno-monetarne politike.

„Neizvjesnost i kolebanja na svjetskom financijskom tržištu snažno su porasla i mogu utjecati na južnokorejsko financijsko tržište. Temeljem toga razlika stopa između Koreje i SAD-a može ubrzati odlazak inozemnog kapitala“, kazao je guverner Lee.





Komentari

komentar

0 komentara

You may also like