Kabul izgubio nadzor nad regijom Faryab

U pozadini povlačenja američkih snaga, u Afganistanu počinje međusobni obračun. U sjevernoj regiji Faryab, afganistanska vlada, suočena s masovnim prosvjedima, bila je primorana opozvati novog guvernera Mohammada Daouda Lagmanija, izvijestila je jučer tamošnja agencija TOLOnews.

Član Nacionalnog islamskog pokreta Afganistana (Junbish-e-Milli) Enayatullah Babur Farahmand izjavio je kako će viceguverner voditi regiju dok nominacija novog guvernera ne bude dogovorena s predsjedavajućim tog pokreta, maršalom Abdul-Rashidom Dostumom. Farahmand je rekao da će se prosvjedi nastaviti u Faryabu i drugim sjevernim regijama Jowzjan i Sari Pul ako se Kabul „ne nađe na pola puta“ s drugom zainteresiranom stranom.

Izvor blizak afganistanskom predsjedniku izjavo je da se i sam Ashraf Ghani još nije složio s ovom odlukom, ali “su to pitanje već dogovorili posrednici s obje strane”.

U međuvremenu, u Dohi su nastavljeni pregovori između vladine delegacije iz Kabula i predstavnika talibana. Prema izvorima TOLOnews-a iz Katara, na sastanku je bio i šeik Abdul Hakim Haqqani, šef talibanske pregovaračke skupine.

Sastanku su prethodile jednomjesečne konzultacije između šeika i vodstva talibana u Pakistanu. Haqqani se vratio u Dohu iz Islamabada 21. svibnja. I pregovarači iz Kabula potvrdili su svoj sastanak s talibanima.




Podsjećamo: pregovori u Dohi, koji traju još od jeseni prošle godine, do sada nisu dali nikakave rezultate, a zaustavljeni su nakon što je američki predsjednik Joe Biden najavio odgodu datuma prvobitno, u veljači prošle godine s Trumpovim pregovaračkim timom dogovorenog povlačenja američke vojske i snaga NATO saveza iz te zemlje. Umjesto do 1. svibnja, ove se snage sada namjeravaju povući do 11. rujna ove godine.

Talibani su također odbili nazočiti pregovaračkoj konferenciji pod pokroviteljstvom UN-a u Istanbulu koja se trebala održati još početkom travnja, pa onda krajem svibnja.

Talibani se nisu službeno povukli iz pregovaračkog procesa o unutarnjem ustroju zemlje, ali je očito kako, kao najsnažnija karika u društvu što se tiče utjecaja, sada kalkuliraju – želeći osigurati što bolje pregovaračke dividende. Jer, objektivno, nakon 20 godina vojne intervencije SAD-a u toj zemlji, što znači nekoliko mjeseci više ili manje po pitanju povlačenja stranih snaga, a oko čega talibani sada negoduju? Jednako pitanje moglo bi se postaviti i Washingtonu. Možda je tu više u pitanju sujeta i želja samog Bidena da upravo on, a ne njemu omrznuti Trump (koji je de facto sve ovo s talibanima i pokrenuo i dogovorio) bude onaj koji će biti zapamćen kao predsjednik koji je okončao najduži ratu u američkoj povijesti i vratio vojnike svojim domovima i obiteljima.





Jer afganistanska vojna kampanja već je godinama u američkom društvu daleko najnepopularnija vanjskopolitička odrednica te zemlje, od čijeg vodstva većina građana već dugo traži završetak te agonije koja, na kraju, nije rezultirala ama baš ničim u smislu prethodno postavljenih političkih ciljeva: niti uništenjem talibana i terorizma, niti stvarnom demokratizacijom zemlje, niti uništenjem proizvodnje i trgovine narkoticima, …

Komentari

komentar

You may also like