Cijene urana u svijetu su narasle naglo zbog nasilja u Kazahstanu, daleko najvećeg svjetskog proizvođača tog radioaktivnog metala. Ova država Srednje Azije i dio bivšeg Sovjetskog Saveza proizvodi više od 40% svjetskog urana. Vodstvo države je poremetilo komunikacijske mreže i ugasilo internet u nekim dijelovima te ograničila većinu putovanja u pokušaju da uguši nemire. Kremlj je rekao da će Rusija i njezini saveznici u Organizaciji ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO) poslati “mirovne snage” nakon što je kazahstanski predsjednik Kassym-Jomart Tokayev zatražio pomoć.
Cijena urana je skočila za gotovo 8%: na 45,25 dolara po funti u srijedu, dok je samo dan prije bio je 42 dolara, prema podacima UxC-a, prenosi Bloomberg. “Ako postoji bilo kakva nesigurnost oko opskrbe, čak i kratkoročne promjene, tada vlasnici urana obično ne žele prodavati, već ga drže za sebe”, rekao je Jonathan Hinze, predsjednik UxC-a, vodeće tvrtke za istraživanje i analizu tržišta nuklearnog goriva. “Čak i ako trenutno nema nestašice, potencijal nestašice je ono čime ljudi trenutno trguju”, komentirao je Hinze za Bloomberg.
Osim što Kazahstan rudari 43% svjetskog urana, procjenjuje se da posjeduje oko 15% svjetskih resursa ove rude. Uranij, slično kao i nafta, nije neograničen resurs. No, procjene o tome koliko još godina ćemo imati dovoljno urana kao nuklearno gorivo se jako razlikuju. Pesimistična prognoza je ona Europske komisije iz 2001. Tada su rekli da prema tada poznatim zalihama i razini potrošnje urana, biti će ga dovoljno za još 42 godine (do 2043.), a ako se koriste vojni izvori (“reciklaža” nuklearnih bombi) tada za još 72 godine. Valja spomenuti da “recikliranje” nuklearnih bojevih glava, poglavito u SAD-u i Rusiji zbilja doprinosi više od 10% goriva za nuklearne reaktore. OECD je procijenio da urana ima dovoljno za još oko 100 godina prema do sada poznatim nalazištima. Agencija za nuklearnu energiju (NEA) je uz resurse poznate 2009. rekla da bi reaktori bi mogli raditi više od 200 godina uz tadašnje stope potrošnje.
Za upotrebu u nuklearnom reaktoru u civilne svrhe, potrebno je obogatiti uran na razinu od 3% do 5%. S druge strane, uran koji se koristi u nuklearnom oružju obogaćen je na razinu od 60-90%. Obogaćivanje urana na tu razinu je tehnološki i energetski zahtjevan proces.
Iako sam Kazahstan nema nuklearne elektrane, niti nuklearno oružje, izvozi mnogo urana za Rusiju i posebice Kinu zadnjih godina. S druge strane, najveći svjetski “potrošači” urana su: SAD (19 tisuća tona), Francuska (8.7), Kina (8.7) i Rusija (5.6).
Previranja bi mogla dovesti do većeg oslanjanja na dobavljače izvan Kazahstana, što bi rezultiralo porastom vrijednosti u tvrtkama koje rudare taj resurs u Kanadi i Australiji. S obzirom na ulogu Kazahstana kao daleko najvećeg dobavljača urana, to je slično “kao da Saudijci imaju problema s naftom”, rekao je Hinze za Bloomberg. “Čak i ako trenutno nema nestašice, potencijal za stvaranje nestašice je ono čime ljudi trenutno trguju.”Zbog nemira u Kazahstanu “ljudi se probude činjenici da se ne možemo osloniti na jednog velikog proizvođača”, rekao je Nick Piquard, iz financijske kanadske tvrtke Horizons ETF za američki Bloomberg. Kanada je drugi najveći “proizvođač” urana na svijetu s oko 13% udjela.
Vrijednost ovog nuklearnog goriva snažno je porasla u rujnu: cijene su porasle za 24% i to je najveći mjesečni rast od kraja 2008. Dio ulagača smatra da će nuklearna energija doživjeti “renesansu” nakon što vlade odustanu od fosilnih goriva i razočaraju se u druge, alternativne izvore energije.
Iako cijene sirovine rastu zbog vijesti o nemirima u Kazahstanu i potencijalnim prekidima u opskrbi, ne postoji trenutna nestašica urana ili zatvaranje nuklearnih elektrana. Za razliku od postrojenja koja rade na naftu ili prirodni plin, nuklearne elektrane mogu nastaviti s radom ako isporuke kasne jer su mnoge stvorile zalihe tijekom posljednjih nekoliko godina.
Djelatnost kazahstanskog Katcoa, zajedničkog konzorcija za rudarenje urana između NAC Kazatomprom JSC i francuskog Orano SA nije obustavljena u ovoj fazi jer su mjesta iskopavanja daleko od područja napetosti, rekao je glasnogovornik Orana, a prenosi Al Jazeera. Ipak, dionice Kazatomproma, najveće tvrtke rudarenja urana u Kazahstanu, pale su za oko 10% u posljednja dva dana na londonskoj burzi.
Većina tvrtki iz ovog sektora u Sjevernoj Americi ostvarila je dobit ovog tjedna. Svakako su im pomogli nemiri u Kazahstanu. U povećanju vrijednosti dionica pomogla im je i vijest s početka tjedna. Naime, Europska komisija predlaže da se određene nuklearne projekte označi kao održive i zelene, na razočarenje Njemačke i zadovoljstvo Francuske.
