Kina gradi 110 novih podzemnih silosa za interkontinentalni balističke projektile (ICBM) koji mogu nositi nuklearne bojeve glave. Jučer je tu vijest plasirao The New York Times, a danas je s novim informacijama vijest proširio američki think-tank “Federacija američkih znanstvenika” (FAS).
Analizom satelitskih snimki koju je ustupila tvrtka Planet, utvrđeno je da Kina gradi nove podzemne silose u regiji Xinjiang blizu grada Hami. Na snimkama iz pustinjske regije može se vidjeti kako se gradi 14 silosa koji su prekriveni šatorom. U mreži silosa koja se priprema može se vidjeti da je planirana izgradnja sveukupno 110 silosa. Postrojenje u Hami je veliko 800 četvornih kilometara. Ova nova lokacija u regiji Hame je 380 km dalje o druge lokacije gdje se nalazi 119 novih silosa u Yumenu o kojoj je nedavno izvijestio The Washington Post.
FAS piše da izgradnja skoro 250 novih silosa ukazuje na najveće širenje nuklearnog kapaciteta Kine. Naime, procjene iz SAD s početka ove godine jest da Kina sveukupno ima nešto više do 200 nuklearnih bojevih glava. Ta skromna brojka u odnosu na SAD i Rusiju koje imaju najmanje 4000 ovakvih glava, rezultat je dosadašnje kineske politike minimalnog uplitanja kojoj dolazi kraj, kako se čini. Do nedavno je Kina imala samo 20 ovakvih podzemnih silosa, a sada ih odjednom gradi 10 puta više.
Ukoliko u silosima budu nove rakete MIRVed DF-41 koje mogu nositi po tri bojeve glave, u novim silosima bi moglo biti spremno za upotrebu 845 nuklearne bojeve glave, piše FAS.
“Gradnja silosa u Yumenu i Hami je najznačajnije širenje kineskog nuklearnog kapaciteta ikada”- tvrde istraživači FAS-a Matt Korda i Hans M. Kristensen. Jačanje kineskog kapaciteta za dalekometne rakete je, među ostalim, i odgovor na dovođenje Trident II D5 raketa od strane američke mornarice u pacifičkoj regiji, tvrde iz CIA.
Gradnja silosa u unutrašnjosti Kine također može biti strateška odluka jer su tako nuklearni kapaciteti Kine dalje od dometa raketa iz SAD-a, pa bi imali nešto više vremena za odgovoriti na napad. Osim toga, silosi na više lokacija znače da bi Kina mogla odgovoriti čak i ako dio njih bude uništen, piše DPA.
Ipak, silosi su ranjiviji od prijenosnih vozila za lansiranje ICBM u kojima prednjači Rusija, ali su i mnogo skuplji su izgraditi. Song Zhongping, bivši časnik kineske vojske je zbog cijene i ranjivosti silosa opovrgnuo navode američkih medija o izgradnji ovih silosa, već tvrdi da Kina ulaže u prijenosne platforme za lansiranje, prenosi SCMP.
“Ako izgradiš silose, ne znači da ćeš ih napuniti projektilima”- tvrdi stručnjak za nuklearno naoružanje Vipin Narang koji smatra da je ovaj potez Pekinga zamka i da su “željeli biti otkriveni” kako bi uplašili Washington i poslali poruku da imaju više naoružanja nego što stvarno imaju, prenosi NYT.
Službeno Kina tvrdi da nikada neće prva napasti nuklearnim oružjem. SAD od kraja 90-tih poziva Kinu da se priključi međunarodnim pregovorima o ograničavanju nuklearnog naoružanja. Jučer su iz Pekinga rekli kako neće više dopustiti da SAD održavaju “superiornu” poziciju u odnosu s Kinom.
