Kina i Rusija nastavljaju de-dolarizaciju, a slijede ih i drugi

Kako se trgovinskom ratu između Kine i SAD-a ne nazire kraj, tako Peking brže nego ikada ranije provodi svoju politiku de-dolarizacije, u čemu ga slijedi i Rusija.

Moskva je već ranije gotovo u cijelosti prodala svoje američke državne obveznice i zamijenila ih zlatom. Preciznije, Rusija je američke obveznice s razine od više od 100 milijardi dolara vrijednosti koliko ih je imala još do prije cca godinu dana, svela na svega 15-ak milijardi dolara, što joj ne predstavlja prevelik financijski rizik u slučaju da se Washington odluči za njihovu blokadu u sklopu eventualnog dramatičnog jačanja proturuskih sankcija (što vjerojatno neće učiniti jer bi to proizvelo ozbiljne negativne posljedice i po američke financije i gospodarstvo  vezano uz druge zemlje koje su vlasnice američkog dužničkog portfelja i koje bi takvim potezom bile zabrinute za svoje aktive, zbog čega bi ih se i same nastojale riješiti ubrzanom prodajom. Tu prije svega mislimo na Kinu, Japan i Saudijsku Arabiju, kao najveće vlasnike američkog državnog duga. Kina raspolaže s čak 1,4 trilijun dolara američkih obveznica).

A prodaja obveznica SAD-a i njihova zamjena za zlato glavni su instrumenti procesa de-dolarizacije, jer zlato jamči najbolju zaštitu od geopolitičkih potresa (vidi poveznicu ispod teksta).

A iz službenih analitičkih i statističkih pokazatelja jasno je vidljivo kako je proces ubrzane de-dolarizacije počeo upravo s početkom aktivne faze trgovinskog rata dviju najjačih gospodarstava svijeta – američkog i kineskog. Kini je kupnja zlata način za rješenje jednog od svojih glavnih geopolitičkih zadataka – smanjenje rizika ovisnosti o američkom dolaru. U dugoročnoj perspektivi, smatraju pojedini ugledni ekonomski analitičari, čak i relativno mala kupnja zlata pomoći će Kini dostići taj cilj (ta je posljednja rečanica objavljena u Bloombergu u kolovozu ove godine).

Cijena zlata u rujnu dostigla je šestogodišnji maksimum tj. kineska strategija aktivne kupnje tog plemenitog metala dala je rezultat. Ali nisu jedino Kinezi i Rusi ti koji su se odlučili na takav potez usmjeren k izvlačenju iz američkog državnog duga. U tome ih slijedi i čitav niz zemalja u razvoju, čije središnje banke također pojačano kupuju zlato i time dodatno utječu na rast njegove cijene, a ekonomski analitičari smatraju kako će se taj trend nastaviti i slijedeće godine zbog Trumpove protekcionističke politike koja je narušila stabilnost  globalnih prodajnih lanaca i nastavlja izazivati kolebanja na svjetskim financijskim i deviznim tržištima.

Naravno, za Rusiju je proces de-dolarizacije počeo još i ranije, čim se susrela s oštrim zapadnim gospodarskim i financijskim sankcijama 2014. godine zbog krize u Ukrajini i pripajanja krimskog poluotoka. Prema posljednjim izvješćima ruske Središnje banke iz rujna ove godine, zlatne rezerve te zemlje dostigle su 107,85 milijardi dolara, a ta je banka u posljednjih nekoliko godina bila i najveći kupac zlata na svijetu.

Općenito gledano, globalna slika za dolar ne izgleda optimistično. Vidljivo je kako se količina dolara u rezervama središnjih banaka smanjuje, a zlata raste. Zbog toga pojedini analitičari nastalo stanje nazivaju i svojevrsnom zlatnom groznicom središnjih banaka, koje su uvjerene u krah dolara, zbog čega nastoje kupiti maksimalno moguće količine zlata, a što će samo dovoditi do daljnjeg porasta njegove cijene i time ugodnijeg položaja onih zemalja koje će raspolagati  s njegovim većim zalihama.

Kina nastavlja s ubrzanom kupnjom zlata

 

Komentari

komentar

You may also like