Kina je strpljivo čekala kad će Amerikanci otići iz Afganistana

Peking pažljivo izračunava koristi koje mu se otvaraju povlačenjem američke vojske iz srca Srednje Azije. Kina će suradnjom s talibanima ne samo sebi osigurati gotovo monopolski pristup afganistanskom tržištu, već će i probiti kinesko-pakistanski ekonomski koridor kroz Afganistan i neutralizirati ujgurske ekstremiste, navodi azerbajdžanski medij Haqqin

Kina je od talibana dobila jamstva da će osigurati sigurnost afganistansko-kineske granice, a službeni Kabul, kojeg predstavlja vlada Ashrafa Ghanija, također nastoji produbiti suradnju s Pekingom.

Međunarodni stručnjaci i promatrači uključili su se u prešutno natjecanje oko toga čija će predviđanja o budućnosti Afganistana ispasti najdramatičnija. Pri tom talibani marširaju i zauzimaju sve više kontrolnih točaka na granicma sa susjednim zemljama Srednje Azije. Peking nema vremena da ga to omete – trenutno radi na projektima za proširenje kinesko-pakistanskog gospodarskog koridora kroz Afganistan.

Dok su ostali ogorčeni na “perfidnost” Amerikanaca – koji su „uzeli sve i otišli”, Kinezi pažljivo kalkuliraju blagodati koje im se otvaraju odlaskom američke vojske iz Srednje Azije. I što više računaju, to se više raduju.

Zašto ne? Danas je Kina jedina zemlja na svijetu koja ima normalne odnose s talibanima i sa službenim Kabulom, navodi medij. Veze s Pekingom i sudjelovanje u njegovim gospodarskim projektima one su malobrojne stvari koje ujedinjuju talibane i njihove protivnike, što nije previše, ali sasvim dovoljno da sjednu za pregovarački stol.

Ponašanje ostalih međunarodnih igrača, isključujući Taškent, Islamabad i Ankaru, pokušaj je uskakanja u posljednji vagon vlaka, koji je već krenuo i uzima zamah. I samo ovaj veliki kvartet – Kina, Pakistan, Turska, Uzbekistan – pokazao se jedinim dobro pripremljenim za američku evakuaciju iz Afganistana, s jasno navedenim protokolom akcija.




Peking nije zakonski zabranio talibane – neprestano je i metodično surađivao s njima, rješavajući glavni zadatak za sebe – neutralizirajući Islamski pokret Istočnog Turkestana -ETIM (ujgurski ekstremizam) i afganistanski ogranak Al-Qaide koji ih podupire. Dogovori s talibanima bili su jednostavni: uništavajte ETIM – ugrađujemo vas u naše ekonomske projekte, koje ćemo početi provoditi nakon odlaska Amerikanaca.

Zadatak je utoliko olakšala potpore kontakata između Pekinga i talibana od strane Pakistana, koji je preuzeo zadatak prilagodbe tijeka dijaloga i ispravljanja „oštrih kutova“. Kao rezultat toga, u bliskoj budućnosti počet će izgradnja ceste Peshawar-Kabul, koja će postati logičan nastavak kinesko-pakistanskog gospodarskog koridora.





U razdoblju 2009.- 2011. u zapadnim se medijima digla velika buka zbog toga što, kako su navodili, Kinezi su trošili novac ali nisu mogli ništa pokrenuti. Kako se sada pokazalo, Peking je planirao pokrenuti te projekte u postameričkom Afganistanu. Strpljivost Kine njezina je tradicionalna vrlina.

Indija je, navodi dalje azerbajdžanski medij, naravno, šokirana. Talibani ne žele razgovarati s New Delhijem, a Ashraf Ghani i drugi predstavnici službenog Kabula nemaju o čemu razgovarati. Ne trošeći previše novca, Peking je osigurao gotovo monopolistički pristup afganistanskom tržištu – autocesta Peshawar-Kabul počet će raditi, a umjesto indijskih u Afganistanu će se nalaziti kineski proizvodi.  I to za svaki novčanik, ukus i boju.

Naravno, kinesko-afganistanski odnosi neće biti posve bez oblaka. „Crna internacionala“ (teroristi i ekstremisti) koja se ne može to nazvati “zelenom”, jer to nije islam, težit će uz pomoć provokacija zabiti klin između Afganistanca i Kineza, kao i između Afganistanaca i Turaka i  Afganistanaca i Uzbeka.

Novi “Veliki kvartet”, u kojem kineska financijska i geopolitička snaga ima vodeću ulogu, u stanju je preokrenuti negativan tijek događaja i pružiti Srednjoj Aziji i Afganistanu ono o čemu svi sanjaju – mir, razvoj i kreativan rad.




“Podijeljeni smo planinskim lancima i rijekama, ali Kina je odlučna podržati mirovni proces u Afganistanu”, izjavio je šef kineske diplomacije Wang Yi, a sličnih je stavova i kineski čelnik Xi Jinping čije se riječi i djela ne razlikuju, zaključuje azerbajdžanski medij.

 

 

Komentari

komentar

You may also like