Američko-kineski odnosi permanentno se pogoršavaju po pitanju Tajvana iako se politički odnosi dviju država nastoje poboljšati nakon razgovora čelnika dviju država Joe Bidena i Xi Jinpinga na summitu G20 na indonezijskom otoku Baliju u studenom prošle godine.
Naime, nakon što je američki Kongres u prosincu izglasao obrambeni proračun koji uključuje 2 milijarde dolara za financiranje opskrbe oružjem Tajvana iduće godine i dodjele tom otoku dodatnih impresivnih 10 milijardi dolara do 2027. godine u istu svrhu, kinesko ministarstvo obrane kritiziralo je taj američki zakon, kazavši kako “fingira” prijetnju iz Kine i zadire u unutarnje stvari zemlje.
O tome danas piše američka agencija Bloomberg u kontekstu pojašnjenja vijesti iz Kine o povećanju letova kineskih borbenih zrakoplova poslanih prema Tajvanu, koji su posljedica “vojnog dogovora” otoka sa Sjedinjenim Državama,
“Vježba Kineske narodnooslobodilačke vojske snažno je upozorenje protiv sve češćih provokacija Taipeija koje su narušile mir i stabilnost u Tajvanskom tjesnacu”, izjavio je Ma Xiaoguang, glasnogovornik Ureda za pitanja Tajvana Državnog vijeća (vlade) NR Kine na medijskoj konferenciji u Pekingu u srijedu.
“Vodstvo Demokratske progresivne stranke (pod vodstvom čelnice Tajvana Tsai Ing-wen) nedavno je pojačalo vojni dogovor sa Sjedinjenim Državama”, kazao je kineski državni službenik misleći na spomenuto usvajanje američkog zakona.
Nekoliko dana nakon što ga je Kongres usvojio, kineska vojska izvela je najveću vojnu vježbu od manevara u toj regiji otkako je u kolovozu prošle godine sada već bivša predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi posjetila Tajvan.
Kineska vojska je 25. i 26. prosinca poslala 71 zrakoplov nad otok, od kojih je 47 izvršilo upade ili kroz središnju liniju Tajvanskog tjesnaca ili u takozvanu identifikacijsku zonu protuzračne obrane otoka.
Američka administracija kritizirala je letove kao “provokativne” inzistirajući na tome da će nastaviti pomagati vladi u Taipeiju da se “obrani”. Američko Vijeće za nacionalnu sigurnost priopćilo je kako kineske vojne aktivnosti “destabiliziraju situaciju, pune su pogrešnih procjena i podrivaju regionalni mir i stabilnost”.
Prošle je godine oko 1.700 kineskih vojnih zrakoplova izvelo letove u blizini Tajvana, što je gotovo dvostruko više nego 2021. godine, navodi Bloomberg.
Kineski službenik Ma Xiaoguang također je na spomenutoj medijskoj konferenciji kritizirao nedavno izvješće o simulacijama kinesko-američkog oružanog sukoba u kojem su američki analitičari zaključili da bi eventualna kineska invazija na Tajvan “propala”, ali bi nanijela teške gubitke protivnicima Pekinga u regiji.
“Kina će u novoj godini čvrsto braniti nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet, odlučno suzbijati provokacije separatističkih snaga koje se zalažu za neovisnost Tajvana i svako vanjsko uplitanje, nepokolebljivo štititi temeljne interese kineske nacije i osobne interese sunarodnjaka na obje strane Tajvanskog tjesnaca,” – citira danas riječi kineskog diplomata i ruska agencija TASS.
