Kina je u četvrtak pooštrila retoriku prema Tajvanu, upozorivši nakon nedavnih pojačanih vojnih aktivnosti u blizini otoka da “neovisnost znači rat” i da njezine oružane snage djeluju kao odgovor na provokacije i strano uplitanje.
Tajvan, za koji Kina tvrdi da je njezin vlastiti teritorij, izvijestio je da je prošli vikend više kineskih borbenih zrakoplova i bombardera ušlo u njegovu identifikacijsku zonu jugozapadne protuzračne obrane, zbog čega je Washington pozvao Peking da prestane s tim aktivnostima.
Kina vjeruje da tajvanski demokratski izabrana vlada kreće prema proglašenju formalne neovisnosti, iako je tajvanska predsjednicaTsai Ing-wen više puta rekla da je to već neovisna država koja se zove Republika Kina, što je službeni naziv Tajvana.
Upitan na mjesečnom brifingu o nedavnim aktivnostima zračnih snaga, glasnogovornik kineskog ministarstva obrane Wu Qian rekao je da je Tajvan neodvojivi dio Kine.
“Vojne aktivnosti Kineske narodnooslobodilačke vojske u Tajvanskom tjesnacu nužne su akcije za rješavanje trenutne sigurnosne situacije u Tajvanskom tjesnacu i za zaštitu nacionalne suverenosti i sigurnosti”, rekao je.
“Oni su dostojanstveni odgovor na vanjsko upletanje i provokacije snaga ‘tajvanske neovisnosti’ “, dodao je.
Wu je kazao da “šačica” ljudi na Tajvanu traži neovisnost otoka.
“Upozoravamo one elemente ‘tajvanske neovisnosti’: oni koji se igraju vatrom izgorjet će sami, a ‘neovisnost Tajvana’ znači rat”, dodao je.
Iako se Kina nikada nije odrekla upotrebe sile kako bi Tajvan stavila pod svoju kontrolu, nije uobičajeno da Peking upućuje takve otvorene, verbalne prijetnje sukobom, piše Hina.
Portal Geopolitika News ranije je objasnio pozadinu tajvansko-kineskog spora:
Na Tajvan su se 1949. povukle pristaše poraženog nacionalističkog Kuomintanga Čang Kai Šeka koji je izgubio u Kineskom građanskom ratu od komunista.
Službeni naziv Tajvana je Republika Kina, a do 1971. Republika Kina bila je članica UN-a, dok to nije bila Narodna Republika Kina. Te je godine većina članica UN-a priznala Narodnu Republiku Kinu, sa sjedištem u Pekingu. Države naime ne mogu imati službene diplomatske odnose s Narodnom Republikom Kinom i Republikom Kinom budući da obje (službeno) pretendiraju na cjelokupni teritorij Kine pa samo 14 članica UN-a ima uspostavljene diplomatske odnose s Tajvanom (Republikom Kinom), među kojima niti jedna nije značajnija. Najznačajniji međunarodni akter koji ima diplomatske odnose s Republikom Kinom je Sveta Stolica.
Demokratska progresivna stranka premijerke Tsai Ing-wen, za razliku od Kuomintanga, teži formiranju tajvanskog nacionalnog identiteta odvojenog od kineskog. Stajalište Tsai Ing-wen je da se Tajvan ne treba formalno proglasiti neovisnom državom jer on to u stvarnosti jeste.
Peking najavljuje da će do 2049., kada se obilježava 100 godina od uspostave Narodne Republike Kine, tajvansko pitanje biti riješeno, odnosno da će, kako navodi Xi Jinping, Tajvan biti “ponovno ujedinjen” s Kinom.
