Prije tjedan dana prvi puta su se sastali Joe Biden i japanski premjer Yoshihide Suga.
Pričali su zajedničkoj suradnji i odgovoru na vojno i ekonomsko širenje Kine u Tihom oceanu. U okviru zajedničke izjave dogodilo se “nezamislivo”: prvi puta nakon čak 52 godine neki japanski službenik spomenuo je Tajvan. Ova odluka je neobična jer Japan nije poznat po agresivnoj diplomaciji, tim više što je Tajvan “škakljiva” tema. Kina ga smatra svojim “odmetnutim” dijelom, a SAD doživljava Tajvan kao “ulaznicu” za svoj utjecaj nadomak Kine.
Nije trebalo dugo čekati na odogovor Kine. Samo nekoliko dana nakon sastanka Biden-Suga, kineski predsjednik je izjavio da ne želi svijet “šefovanja” i “petljanja u unutar-nacionalne poslove”. Global Times, medij blizak partiji Kine preporučio je susjednom Japanu da se “ne bavi pitanjem Tajvana” i da “što se dublje petlja, veću cijenu će platiti”.
Japansko-američka vojna suradnja blizu granica Kine koja ima brzorastuću mornaricu i zrakoplovstvo, potencijalno je bure baruta. Tim više što je SAD planira pokrenuti “Indo-pacifičku inicijativu odvraćivanja” (Indo-Pacific Deterrence Initiative) u okviru koje će potrošiti 27 milijardi $ do 2027. kako bi postavili otočku mrežu visokopreciznih projektiva velikog dometa. Raketni sustav postavili bi na japansku Okinawu, Tajvan i Filipine.
Naravno, prije vojne intervencije prema Japanu svakako su izglednije ekonomske sankcije. Tako npr. Australija više ne može izvoziti za Kinu svoj ugljen, govedinu i vino nakon što su predložili da se bolje ispita izvor Covid-19 virusa.
Komentari
