Kineska vlada nastavlja devalvaciju juana; SAD prijeti carinama u iznosu od 200 mlrd. dolara

Sukladno objavi američkog informativnog ureda za energetiku (EIA), američke naftne rezerve prošli su tjedan smanjene za 6,147 milijuna barela, suprotno prognozama koje su predviđale pad od 2,331 milijun barela. To je utjecalo na nastavak visokih cijena nafte na svjetskom tržištu.

Kina je najveći svjetski kupac nafte, a slijede je Sjedinjene Države. Američki predsjednik Donald Trump, pokrenuvši protuiranske sankcije u svibnju ove godine i najavivši „nultu“ stopu izvoza iranske nafte od mjeseca studenog kroz vršenje političkih pritisaka na najveće uvoznike iranskog „crnog zlata“, prouzročio je i neočekivani efekt po samo američko tržište, na kojem su naglo skočile cijene nafte. To je Trumpu sada „uteg oko vrata“ i njegov ponajveći problem uoči izbora za Kongres koji se održavaju u studenom, za koje mu je bitan svaki glas američkog elektorata kako bi ostvario pobjedu sebi odanih snaga i time si olakšao upravljanje zemljom, a mnogi kažu i sačuvao svoj daljnji politički život. Uza sve to, u tijeku je i sve snažniji američko-kineski trgovinski rat, koji Trumpu, svakako, osigurava političke dividende unutar američkog elektorata („discipliniranje“ snažne Kine bilo je jedno od važnijih obećanja iz njegove predsjedničke kampanje) ali sa sobom nosi i veliku količinu nepredvidljivosti i rizika po samo američko gospodarstvo, snažno integrirano i međuovisno o onom kineskom. Ali to su po Trumpa prije američkih parlamentarnih izbora ipak sekundarne brige, koje, uostalom, potezom pera on uvijek može vratiti u prijašnje stanje.

A dok se stanje američko-kineskih odnosa ne vrati u po Peking prihvatljive okvire, kineska vlada ništa ne želi prepustiti slučaju i u okviru započetog „trgovinskog rata“ vuče poteze koji zabrinjavaju ne samo američke gospodarstvenike. Ona nastavlja s planskom i sporom devalvacijom nacionalne valute juana, što je pokazalo svjetsko devizno tržište prošloga tjedna.

Jedan od važnijih kineskih makroekonomskih indikatora je i index poslovnih aktivnosti u industriji Caixin, koji je u srpnju iznosio 50,8 bodova, sukladno očekivanjima analitičara. Osim toga, index poslovnih aktivnosti NBS u srpnju je iznosio 51,2 boda u odnosu na 51,5 bodova koliko je iznosio mjesec dana ranije (analitičari su očekivali 51,3 bod).

S druge strane, u SAD-u je u drugom kvartalu BDP porastao za 4,1%, što je bilo u okviru očekivanog. Istodobno je prodaja nekretnina u lipnju razočarala investitore.

Početkom tjedna kineski juan neznatno je oslabio u odnosu na dolar. Sada se najveća pozornost usmjeruje na američki Federalni rezervni sustav čiji se vrh sastaje u srijedu na večer (01.08.). Može se očekivati da će regulator očuvati sadašnju razinu kamatne stope između 1,75 i 2%.

Danas će biti objavljena i tjedna statistika o američkim rezervama nafte, a analitičari očekuju njihovo daljnje smanjenje za 2,794 milijuna barela.

U petak će u SAD-u biti obznanjeni i podatci o tržištu rada. Čini se kako se nezaposlenost snizila za 3,9%, a srednja plaća po satu radnika porasla je za 0,3%. Istodobno, u petak će u Kini biti objavljen index poslovne aktivnosti u sferi usluga Caixin za mjesec srpanj.

Sve su to zanimljivi podatci i njihovo sustavno praćenje može dati uvid na trend kretanja dvaju najvećih svjetskih gospodarstava, poglavito u kontekstu njihovog „trgovinskog rata“. A upravo prema današnjim pristiglim podatcima, američka administracija smatra kako je uvođenje 10%-tnih carina na kineski izvoz nedostatna mjera i želi podignuti „ljestvicu“.

Tako Bloomberg navodi, pozivajući se na vlastite izvore, kako Bijela kuća namjerava predložiti uvođenje carina od 25% na uvoz kineskih roba i usluga u iznosu od 200 milijardi dolara. Ranije se razmatrao 10%-tni iznos carina, ali Trumpova administracija želi pojačati pritisak na Peking, kako bi ga vratio za pregovarački stol.

Međutim, američki Kongres je 26. srpnja izglasao prijedlog zakona za smanjenje ili ukidanje carina na kućne električne uređaje, kemijske proizvode i oko 1660 drugih roba koje su proizvedene izvan SAD-a. Međutim, veliki dio njih proizvodi se upravo u Kini.

Trump je, sa svoje strane, već izrazio spremnost za uvođenje carina na čitav kineski izvoz u SAD, ukoliko to bude nužno. Prošle godine on je iznosio 505,5 milijardi dolara. Amerikanci su u isto vrijeme u Kinu izvezli roba u vrijednosti od 129,9 milijardi dolara.

Udar na Trumpa? Kongres izglasao smanjenje carina za stotine kineskih proizvoda

 

0 komentara

You may also like