Broj upada kineskih ratnih zrakoplova na nebo blizu Tajvana gotovo se udvostručio 2022. i više nego učetverostručivši u samo dvije godine. Kineski vojni zrakoplovi detektirani su u tzv. identifikacijskoj zoni protuzračne obrane (ADIZ) otoka, istočno od središnje linije Tajvanskog tjesnaca u 1737 navrata u 2022., što je porast u odnosu na 972 upada u 2021., pokazuju statistički su podaci koje je prikupio američki analitičar Gerald Brown, piše Miami Herald.
Tajvan, poput Kine, promatra ADIZ prostor koji je veći od teritorijalnog zračnog prostora. Iako koncept nije jasno pravno definiran. ADIZ prostor djeluje kao tampon zona za dolazne civilne i vojne zrakoplove od kojih se očekuje da se identificiraju iz razloga nacionalne sigurnosti. ADIZ se ipak smatra međunarodnim zračnim prostorom. Središnja crta na pola Tajvanskog tjesnaca je neslužbena barijera koja se uglavnom poštovala tijekom prvih godina Hladnog rata. Washington je također računao na tu granicu iz 1950-ih. No, Kina tvrdi da je Tajvan njen dio i to čini svake godine sve glasnije proporcionalno s jačanjem Kine. Taipei odbacuje tvrdnje Pekinga o suverenitetu. Danas mnogo moćnija Kina više ne priznaje postojanje središnje linije Tajvanskog tjesnaca kao nekakve neslužbene granice i želi općenito potisnuti američke i savezničke vojske iz regije.
Tajvansko ministarstvo obrane počelo je pratiti i objavljivati porast kineskih letova oko otoka u rujnu 2020., nedugo nakon što je Trumpova administracija poslala prve dužnosnike američkog kabineta da posjete otok u četiri desetljeća. Te je godine, prema procjenama Tajvana, bilo oko 380 kineskih vojnih letova. Od tada raste broj takvih preleta. Osim lovaca, i pekinški teški bombarderi sposobni za nošenje nuklearnog oružja također su raspoređeni 101 put u ovoj zoni prošle godine.
Kineski česti upadi imaju višestruku svrhu. Operativno, oni kineskim pilotima daju priliku da upoznaju područje i svoje zrakoplove u potencijalnom ratištu, dok u tom procesu troše zastarjelu protuzračnu obranu Tajvana. Politički gledano, Peking koristi ovu aktivnost kako bi narušio moral tajvanskih oružanih snaga i javnosti, te šalje veliki broj zrakoplova kako bi pokazao svoju snagu i nezadovoljstvo razvojem odnosa SAD-a i Tajvana.
Peking nadmašuje Taipei u proračunu za vojsku za oko 13 puta prema službenim podatcima. Tajvan ove godine podiže svoj vojni proračun za 13.9 posto na 19 milijardi dolara ili 2.4 posto svog BDP-a, no to je i dalje mnogo manje od puno veće i moćnije Kine. SAD nema službene diplomatske odnose s Tajvanom, niti ima obvezu stati u njegovu obranu u slučaju napada. No, Washington se zakonom iz 1979. obvezao pomagati Tajvanu kroz opremanje naoružanjem.
Komentari
