Nove carine u iznosu od 60 milijardi dolara, koje Kina prijeti uvesti na američke robe, dovest će do važnih promjena na energetskom tržištu, jer je američki ukapljeni (LNG) plin došao na spisak američkih roba koje će time biti ocarinjene, priopćio je CNBC.
Posljednje mjere koje je poduzeo Peking začudile su analitičare, jer se Kina ranije suzdržavala od uključenja energenata u spisak ocarinjenih proizvoda. Korištenje prirodnog plina važan je dio kineske borbe za zaštitu okoliša.
Ako carine na uvoz LNG plina budu uvedene, to će „nanijeti ozbiljan udarac američkoj plinskoj industriji i politici „energetskog dominiranja“, koju provodi predsjednik Trump“, izjavio je stariji analitičar za Aziju u konzalting tvrtci Verisk Maplecroft Hugo Brennan.
„Prognoze o potražnji plina u Kini uvjetovali su čitav niz terminala za izvoz LNG-a na Istočnoj obali SAD-a, koji su se suglasili s težnjama Trumpove administracije da SAD pretvori u energetsku superdržavu. Međutim, pojedini od tih projekata doći će u teškoće oko privlačenja financiranja ukoliko (Kina) ispuni svoje obećanje i povisi carine na američki LNG“, napisao je Brennan u svom analitičkom osvrtu od utorka.
Kina je 2017.g. bila drugi po veličini uvoznik ukapljenog plina na svijetu, odmah iza Japana. Međutim, Međunarodna agencija za energetiku (IEA) u svom izvješću Gas 2018 prognozira kako će već 2019.g. Kina postati svjetski lider u uvozu LNG plina. Osim toga, 2017.g. oko 15% američkog izvoza ukapljenog plina odnosilo se na Kinu, a taj je broj trebao nastaviti rasti. Naime, azijsko plinsko tržište je najpoželjnije po sve proizvođače, jer se na njemu postižu najviše cijene, znatno više i u odnosu na europsko tržište koje je „zaštićeno“ jeftinijim ruskim prirodnim plinom iz plinovoda.
Trenutačno je najveći dio američkog izvoza ukapljenog plina osiguran dugoročnim ugovorima, pa bi utjecaj kineskih carina ipak bio dovoljno ogranićen do isteka njihovog roka. Međutm, spot LNG tržište, koje intenzivno raste, itekako može stradati. Također mogu biti zaustavljeni i pregovori o budućim dugoročnim ugovorima.
Kineski potrošači američkog ukapljenog plina priopćili su agenciji Platts kako će se tvrtke suzdržavati od narudžbi američkog plina u bližoj perspektivi, jer će carine povisiti cijenu više od razine koju oni sebi mogu dozvoliti. Platts citira neimenovane izvore u državnim i privatnim kineskim tvrtkama.
Direktor tvrtke za istraživanje globalnih isporuka plina i LNG-a Wood Mackenzie Giles Farrer, izjavio je prošli tjedan, kako će „trgovinski sukob Kine i SAD-a „teško biti smrtonosan“ za američke dobavljače, jer „postoji velika potražnja od strane drugih kupaca u Aziji i Europi“.
Analitičari očekuju kako će Kina tražiti alternativne izvore , obraćajući se velikim proizvođačima poput Australije i Katara, koji, vjerojatno, pobjeđuju od sadašnje situacije u dugoročnoj perspektivi. Ne treba zaboraviti niti Rusiju, koja također sve intenzivnije razvija svoje LNG projekte, poput onog arktičkog – na poluotoku Yamal, odakle su prije nekoliko tjedana već krenuli prvi LNG tankeri-ledolomci prema LNG-terminalima na kineskoj obali. Velike kineske energetske tvrtke sve se intenzivnije uključuju u ruske LNG projekte, poglavito nakon povlačenja pojedinih velikih energetskih igrača sa Zapada nakon uvođenja proturuskih sankcija zbog ukrajinske krize.
Podsjećamo: izvoz ukapljenog plina iz SAD-a u Kinu u srpnju se smanjio do minimuma u 2018. godini, i iznosio je 130 tisuća tona. Istovremeno isporuke u Kinu porasle su iz Rusije, Australije, Indonezije, Malezije i Papua-Nove Gvineje.
Spomenuto izvješće IEA navodi, kako „zahvaljujući nastavku ekonomskog rasta i snažnoj političkoj potpori u borbi protiv zagađenja zraka Kina osigurava 37% globalnog povećanja uporabe prirodnog plina u razdoblju od 2017.-2023.g. – više nego bilo koja druga država“.
„Kako unutarnja proizvodnja ne može rasti takvom dinamikom, Kina će postati najveći svjetski uvoznik prirodnog plina do 2019.g. i uvozit će 171 milijardu m3 do 2023.g., a porast će u osnovi biti osiguran isporukama ukapljenog prirodnog plina“, navodi se u izvješću.
Potražnja za plinom u svijetu će rasti u prosijeku za 1,6% na godišnjoj razini tijekom spomenutog razdoblja. Tržišta u razvoju u Aziji na čelu s Kinom osigurat će više od polovice rasta svjetske potražnje za prirodnim plinom do 2023.g.
Kineska potražnja za plinom povećavat će se prosječno za 8% godišnje do 2023.g. Istodobno će se udio kineskog uvoza povećati s 39% u 2017. na 45% u 2023. godini.
Istovremeno se očekuje kako će u Europi, Japanu i Južnoj Koreji potražnja za prirodnim plinom stagnirati.
Zanimljivo je da se u istom izvješću (nastalom prije bilo kakvih najava kineske vlade o uvođenju carina na američki plin) navelo, kako će do 2023.g. SAD postati drugi po veličini izvoznik LNG plina sa 101 milijardom m3, i da će na treću poziciju potisnuti Australiju, dok će 1. mjesto i dalje biti rezervirano za Katar.
Zato zbog svega ovog ipak smatramo kako je prijetnja carinjenjem američkog ukapljenog plina od strane kineske vlade prethodno itekako pomno proučena, i da, ukoliko do njezine operacionalizacije i provedbe dođe, ona uistinu predstavlja problem po Sjedinjene Države kojeg one neće tek tako moći zanemariti i ignorirati.
Dakle, nakon što je Peking prije nekoliko dana najavio obustavu uvoza američke nafte, najnoviji kineski carinski udar po američkom plinu predstavljao bi ozbiljan pomak u prebacivanju „tržišnog rata“ i na onu njegovu najosjetljiviju sferu – energetiku. Tome svakako treba pridodati i jačanje aktivnosti prodaje nafte u kineskoj valuti, juanima, kroz u ožujku otvorenu prvu kinesku međunarodnu burzu nafte u Šangaju. Kineska vlada upravo kroz nju ima namjeru proširiti utjecaj juana u svjetskoj trgovini, oslabiti utjecaj „petrofolara“, ali i zaobići američke sankcije vezane uz izvoz iranske nafte koje na snagu stupaju u studenom ove godine.
0 komentara